“Bivša Jugoslavija je imala jedan od najrazvijenijih sustava navodnjavanja i odvodnje”, rekao je za Reuters Holger Kray, zadužen za poljoprivredu i ruralni razvoj Europe i Centralne Azije u Svjetskoj banci.
“Na žalost, ti sustavi su uništeni”, dodao je Kray. Objašnjava da se to nije samo dogodilo zbog proračunskih manjkova, nego i zbog promjena u upravljanju tim sustavima. Reuters u svom tekstu o problemima poljoprivrednika u regiji navodi kako je šteta od suše u BiH procijenjena na oko milijardu dolara, piše Index.hr.
“To je težak udarac za državu gdje je 20 posto ljudi zaposleno u poljoprivredi te ona donosi 10 posto BDP-a”, piše Reuters. Dodaju da je šteta u Srbiji oko 2 milijarde dolara, a u Hrvatskoj oko 250 milijuna dolara. “To je katastrofa”, kazao je baranjski poljoprivrednik Zoltan Pinkert. “Sve je bilo u najboljem redu, a tada je došla suša. U odnosu na normalne godine palo je manje od 10 posto kiše, a šteta na kukuruzu je stopostotna”, kazao je Pinkert.
Poljoprivrednici iz BiH tvrde da situacija nije bila toliko loša od rata te prijete da će početkom rujna blokirati najveće ceste i granice ukoliko im vlada ne plati ogromne subvencije i poduzme mjere za zaštitu domaće proizvodnje.
“Budućnost izgleda mračno. Sve vlade regije se suočavaju sa recesijom i tvrde da nemaju novca za investiranje u moderne poljoprivredne tehnologije”, piše Reuters te dodaju kako u država bivše Jugoslavije svaka nova vlada uvodi novu dugoročnu strategiju za razvoj poljoprivrede.
Uz sve druge probleme koje ima BiH oko etničke podijeljenosti pišu i kako bi “inertnost institucija” u BiH moglo dovesti do toga da, kada Hrvatska uđe u EU, izgube glavno tržište za izvoz mlijeka i mesa. Kritičari tvrde da se problem stvara već godinama. “Plaćamo nedostatak sistematične poljoprivrede politike tijekom posljednjih 20 ili 50 godina”, kazao je Damir Kovačić sa Zavoda za marketing u poljoprivredi zagrebačkog Agronomskog fakulteta.
“Ljeti smo uvijek iznenađeni sušom”, dodao je Kovačić. Iz Svjetske banke, koja u ožujku BiH dala kredit za poboljšavanje sustava navodnjavanja, kažu da zemlje Balkana ima ogroman poljoprivredni potencijal, ali nedostatak infrastrukture i strategije.
Predsjednik Hrvatske poljoprivrede komore Mate Brlošić je kazao da će u Hrvatskoj ove godine kukuruz biti “rijedak kao zlato”. “Već 20 godina nemamo jasnu poljoprivrednu strategiju. Propisi se mijenjaju svakom promjenom vlasti”, dodao je Brlošić.
