U stanovništvu Hrvatske starijem od 15 godina kod muškaraca je 58 posto oženjenih, 35 neoženjenih, 4 posto razvedenih, a udovaca je 3 posto. Kod žena je situacija bitno drugačija: udanih je 53 posto, neudanih 24 posto, razvedenih 5 dok je udovica čak 18 posto.
Naime, Državni zavod za statistiku objavio je u petak nove dijelove popisa stanovništva iz 2011. godine, i to o zakonskom bračnom stanju stanovništva, vrsti zajednice u kojoj osobe stvarno žive, o ženama starijima od 15 godina prema broju živorođene djece i o obiteljima (prema broju članova i prema tipu kućanstva).
Općine i gradovi s najvećim udjelom neoženjenih muškaraca većinom se nalaze u kontinentalnoj Hrvatskoj, dok su gradovi i općine s najvećim udjelom neudanih žena najvećim dijelom u jadranskoj Hrvatskoj, ali tu je i grad Zagreb. Apsolutno najveći broj neoženjenih muškaraca živi u općini Levanska Varoš, čak 48,9 posto. Slijede općine Čaglin 45,9, Lanište sa 43,9 posto. Najviše neudanih žena živi u Smokvici (30,7 posto), zatim u Blatu (29,5 posto) i Hvaru (28,4 posto). U gradu Zagrebu živi čak 28,3 posto neudanih žena.
Najveći broj stanovnika živi u bračnoj zajednici (52,8 posto), slijede oni koji nisu ni u bračnoj ni u izvanbračnoj ni u istospolnoj zajednici (44,5 posto), u izvanbračnoj zajednici živi 2,7 posto stanovnika, dok u istospolnoj zajednici živi 140 stanovnika ili 0,004 posto.
Što se tiče obitelji, najčešći tip je “par s djecom” (54,3 posto), zatim “par bez djece” (28,6 posto), “majka s djetetom” (14,4 posto) i “otac s djecom” (2,4 posto). Valja napomenuti da par bez djece ne znači da ti ljudi nemaju djecu, već samo da ta djeca ne žive s njima, i oni parovi koji stvarno nemaju djece. Isto tako, tip obitelji “majka s djecom”, ne znači nužno da se tu radi o samohranim majkama, već samo da u jednom kućanstvu živi majka sa svojim djetetom ili svojom djecom.
Zanimljivo je u to da se prosječni broj djece po obitelji kontinuirano smanjuje još od 1961. godine kada ih je bilo 2,2 djeteta, dok danas po obitelji taj broj pao na 1,4 djece.
Također, smanjuje se i prosječan broj članova po kućanstvu. Dok ih je 1961. bilo 3,6, 2011. prosječan broj je pao na samo 2,8. U samačkim kućanstvima živi 373 120 ljudi, u dvočlanim 388 803, u tročlanim 286 074, u četveročlanim 262 849, u peteročlanim 212 180, u šesteročlanim 63.605 dok 33.436 stanovnika živi u kućanstvima sa sedam ili više članova.
Najviše samačkih kućanstava nalazi se u Lično-senjskoj županiji i gradu Zagrebu.
