Bivšeg premijera Ivu Sanadera Sudsko vijeće pod predsjedanjem suca Ivana Turudića osudilo je nepravomoćno na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 10 godina. Proglašen je krivim za zloporabu položaja, ratno profiterstvo i primanje mita u aferi Hypo i Ina-MOL.
Sanader će nakon objave presude, po sili zakona, s lisičinama na rukama odmah biti odveden u zatvor u Remetincu jer mu je izrečena kazna veća od pet godina.
Zbog uzimanja 3,6 milijuna kuna provizije od austrijske Hypo banke sredinom 90-ih Sanader je dobio tri i pol godine zatvora, a sedam i pol godina dosuđeno mu je zbog uzimanja mita od čelnika MOL-a u zamjenu za prepuštanje upravljačkih prava u Ini.
Prema nepravomoćnoj presudi nekada najmoćniji čovjek u državi dužan je vratiti nezakonito pribavljenih 41,1 milijun kuna.
Sud je utvrdio da je Sanader primio pet milijuna eura od čelnika MOL-a, iako je USKOK u optužnici tvrdio da je taj iznos dvostruko veći.
Sanader je mirno, bez komentara saslušao objavu presude na koju ima pravo žalbe Vrhovnom sudu.
Obrazlažući presudu Turudić je naglasio kako je nesporno utvrđeno da je Hypo banka dala Hrvatskoj kredit i da je za taj ugovor isplaćena provizija. Naveo je i okolnosti u kojima se tada nalazila Hrvatska – bila je okupirana, a proračun se koristio za potrebe obrane države. I upravo stoga ovo kazneno djelo ima odlike ratnog jer je učinjeno tijekom ratnog stanja te je upravo ratno stanje iskorišteno za osobne probitke.
Sanadera čekaju još tri procesa. Tijekom ovog postupka počelo je suđenje u slučaju Fimi medija, gdje ga se zajedno s njegovom bivšom strankom i još nekoliko nekadašnjih HDZ-ovih dužnosnika tereti za izvlačenje 70-ak milijuna kuna iz državnih institucija i tvrtki. Dio novca navodno je završio u stranačkom crnom fondu, a dio u privatnim džepovima.
Očekuju ga i suđenja zbog pogodovanja HDZ-ovu zastupniku Stjepanu Fioliću prodajom zgrade u Planinskoj ulici Ministarstvu regionalnog razvoja te prodaje HEP-ove struje po povlaštenoj cijeni Diokiju i TLM-u.
Za izricanje prve presude Sanaderu velik je interes javnosti, i domaće i strane. U Zagrebu je više od 200 novinara, fotoreportera i snimatelja, od BBC-a, Reutersa, kineske državne novinske agencije, France pressea, američkog Associated Pressa, austrijskih i njemačkih medija.
