Projekt Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Upoznajmo hrvatsku znanstvenu baštinu, Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Češkoj, Češko-hrvatsko društvo iz Praga i Hrvatsko-češko društvo iz Zagreba početkom idućeg tjedna u Pragu će obilježiti 400. godišnjicu smrti hrvatskog polihistora, izumitelja i leksikografa Fausta Vrančića znanstvenim kolokvijem te snimanjem tri milenijske fotografije fotografa Šime Strikomana.
Vrančić je od 1581. do 1594. živio u Pragu kao savjetnik rimsko-njemačkog cara te češkog i hrvatskog kralja Rudolfa II., što je uvelike odredilo njegovo djelovanje na više područja.
U ponedjeljak 9. listopada u Domu nacionalnih manjina održat će se znanstveni kolokvij o Vrančiću na kojem će izlaganje na temu Faust Vrančić – izumitelj svjetskog glasa, održati voditeljica projekta Upoznajmo hrvatsku znanstvenu baštinu dr. sc. Marijana Borić s Odsjeka za povijest prirodnih i matematičkih znanosti HAZU. Prof. dr. sc. Sanja Vulić s Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu govorit će o hrvatskom jeziku u Vrančićevo doba, dok će prof. dr. sc. Zrinka Blažević s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održati izlaganje na temu Misaoni horizonti i političke koncepcije Fausta Vrančića. Nazočnima će se obratiti i hrvatska veleposlanica u Češkoj Ines Troha, predsjednica Češko-hrvatskog društva Ivana Tichá i potpredsjednik Hrvatsko-češkog društva Miroslav Křepela.
Prema riječima dr. sc. Marijane Borić, Faust Vrančić dugi je niz godina boravio u Pragu čija razvijena sredina mu je bila poticaj da započne rad na djelima iz područja leksikografije, tehnike, filozofije, historiografije i književnosti. „Svojim je profesionalnim, intelektualnim i duhovnim djelovanjem povezivao različite političke prostore Europe svoga doba. Djelima i značajem Vrančić nadilazi okvire nacionalne baštine, a vizionarskim projektima prerasta granice epoha“, kaže Marijana Borić. Vrančić se u Pragu, uz službu na dvoru, zanimao i za tehničke projekte te dovršio u rukopisu hagiografsko djelo Život nikoliko izabranih divic, objavljeno 1606. Također je u Pragu prikupljao i jezičnu građu za svoj Rječnik pet najuglednijih europskih jezika (latinskog, talijanskog, njemačkog, hrvatskog i mađarskog), prvi rječnik hrvatskog jezika, koji je dovršio i objavio u Veneciji 1595. Temeljem tog Rječnika, dodavši mu češki i poljski jezik, češki benediktinac Petr Loderecker je 1605. objavio Sedmerojezični rječnik kojem je Vrančić napisao predgovor na hrvatskom jeziku. Pretisak Lodereckerova Rječnika objavljen je 2005. u Zagrebu zaslugom češkog kroatista Dušana Karpatskog i hrvatskog publicista i izdavača Slavka Goldsteina. Predgovore su napisali bivši češki predsjednik Václav Havel i tadašnji hrvatski premijer Ivo Sanader.
U utorak 10. listopada fotograf Šime Strikoman na Strossmayerovom trgu u Pragu snimit će tri milenijske fotografije posvećene trojici hrvatskih velikana povezanih s glavnim gradom Češke: Faustu Vrančiću, Josipu Jurju Strossmayeru i Nikoli Tesli. Bit će to 591., 592. i 593. Strikomanova fotografija u sklopu projekta Milenijska fotografija koji realizira od 2000., a ovo će biti prvi slučaj da proslavljeni fotograf iz Vodica istom prigodom na jednoj lokaciji snima čak tri milenijske fotografije, i to uz pomoć praških vatrogasaca. U snimanju će sudjelovati nekoliko stotina učenika osnovne škole Strossmayerovo náměstí koja se nalazi na Strossmayerovom trgu, a koja ove godine slavi svoju 110. godišnjicu. U čast tog jubileja učenici će formirati logo svoje škole koji se sastoji od natpisa „Stross“ i četiri olovke.
„Đakovački i srijemski biskup, političar i mecena Josip Juraj Strossmayer, osnivač Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, bio je od 1888. počasni građanin Praga gdje je nakon smrti 1905. dobio čak sedam ulica koje danas nove druga imena, a od 1925. ima i svoj trg koji Pražani zovu Štrosmajrák ili Štros, kao i Zagrepčani Strossmayerovo šetalište. Na Strossmayerovom trgu je u veljači 2017., na inicijativu Hrvatsko-češkog društva i hrvatskog Veleposlanstva u Pragu, postavljena spomen-ploča u Strossmayerovu čast. Svjetski poznati hrvatski izumitelj Nikola Tesla je 1880. jedan semestar studirao filozofiju na Karlovom sveučilištu u Pragu, a 1936. postao počasni doktor Češkog visokog tehničkog učilišta. U Pragu ima i svoju ulicu u kojoj mu je 2014., temeljem inicijative Hrvatsko-češkog društva i uz financijsku potporu Grada Zagreba postavljen spomenik. To je ujedno najveći Teslin spomenik na svijetu i jedini izvan njegove domovine u čijem je podizanju sudjelovala hrvatska strana. Strossmayerov trg i Ulica Nikole Tesle dvije su najpoznatije ‘hrvatske’ javne površine u Pragu, kao što su u Zagrebu najpoznatije ‘češke’ ulice Masarykova i Praška“, kaže predsjednik Hrvatsko-češkog društva Marijan Lipovac. U spomen Nikoli Tesli učenici škole Strossmayerovo náměstí svojim će tijelima formirati natpis Tesla i znak munje, dok će milenijska fotografija posvećena Vrančiću imati motiv njegovog najpoznatijeg izuma – padobrana.
