Komemoracijom na Bleiburškom polju obilježena je danas 67. obljetnica Bleiburške tragedije i Križnog puta koja se ove godine održava bez pokroviteljstva Hrvatskoga sabora, što je izazvalo negodovanje brojnih hodočasnika i osude govornika.
Onima koji danas nisu ovdje i nije mjesto s nama, rekao je, obraćajući se nazočnima u ime pokrovitelja komemoracije, Osječko-baranjske županije, župan Vladimir Šišljagić. Bleiburška tragedija jedna je od najvećih tragedija hrvatskoga naroda, rekao je Šišljagić te ocijenio da je odluka Predsjedništva Hrvatskog sabora o uskrati pokroviteljstva “sramotna”. Time se, upozorio je, ponovno stvaraju podjele u hrvatskom narodu i otvaraju stare rane.
Oni koji su dobili mandat, nisu dobili mandat za prikrivanje zločinačke politike nakon 9. svibnja 1945., istaknuo je. Oni relativiziraju jugokomunističke zločine, rekao je Šišljagić i u tom kontekstu je, izazvavši burno negodovanje nazočnih, spomenuo predsjednika RH Ivu Josipovića, kako je kazao, sina Titovog partizana koji je nedavno upozorio na ustašku zmiju u hrvatskim njedrima, čak 67 godina nakon II. svjetskog rata.
Tita je označio kao jednog od najvećih zločinaca prošloga stoljeća koji je gušio svaku hrvatsku državotvornu misao i djelovanje. Podsjetio je i na izjavu prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana da Nezavisna Država Hrvatska nije bila samo puka kvislinška tvorevina, nego i izraz želje hrvatskog naroda za vlastitom državom.
Brojne su žrtve pale za hrvatsku slobodu i samostalnost, a heroji Domovinskog rata i danas čame u zatvorima, dok su abolirani velikosrpski agresori na slobodi, rekao je Šišljagić. Pozvao je na jedinstvo domovinske i iseljene Hrvatske i poručio da žrtve za hrvatsku samostalnost ne smiju biti uzaludne.
U ime Počasnog bleiburškog voda Zlatko Hasan Efendić ocijenio je da je odluka o uskrati saborskog pokroviteljstva nad Bleiburškom komemoracijom ideološke prirode i napad na nacionalno pomirenje ugrađeno u temelje hrvatske države. To je licemjerje i bezdušnost prema žrtvama jugokomunističkog terora, jer dolazili su ovdje i prije zbog političke legitimacije, a kada su je dobili, ukinuli su pokroviteljstvo, istaknuo je Hasan Efendić.
Skupu se u ime supokrovitelja komemoracije, Zapadno-hercegovačke županije (BiH), obratio predsjednik županijske vlade Zdenko Ćosić. Ustvrdio je da je jugokomunistička vlast osmislila, planirala i provela zločin nakon II. svjetskog rata te da je još godinama, sve do kraja osamdesetih godina prošloga stoljeća, ubijala i zatvarala hrvatske domoljube.
Misu je predvodio biskup šibenski mons. Ante Ivas. Govoreći u ime Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije BiH, istaknuo je kako ne želi da Bleiburg bude mjesto mržnje prema bilo kome i kako treba poštovati svaku žrtvu. Posebno je spomenuo jasenovačke žrtve ali, rekao je, ne treba zaboraviti niti bleiburške.
Osudio je zločine i diktaturu te upozorio na postojanje brojnih neobilježenih grobišta nevinih žrtava bez imena i spomena za koje nitko nije odgovarao. Također je osudio falsificiranje istine i izjednačavanje žrtve i agresora.
U ime Muslimanske zajednice Idris Efendija Bešić, imam iz Gunje, naglasio je da treba jedinstven i jasan stav o Bleiburgu uputiti svjetskoj javnosti.
Brojna izaslanstva političkih stranaka iz Hrvatske i BiH, hrvatskih i bosanskohercegovačkih županija, gradova i općina, braniteljskih udruga i udruga iz domovine i iseljeništva, vjerskih zajednica te mnoga druga položila su vijence i odala počast kod Spomen-obilježja na Bleiburškom polju, na kojemu se danas, po novinarskim procjenama, okupilo nekoliko tisuća ljudi.
Sabor otkazao pokroviteljstvo
Predsjedništvo Hrvatskog sabora odlučilo je da Sabor ove godine neće biti pokrovitelj Bleiburške komemoracije, iako će još ove godine njezino održavanje financijski podržati.
Pripadnici tadašnje hrvatske vojske u povlačenju i civili pokušali su se u svibnju 1945. godine, na kraju Drugog svjetskog rata, predati savezničkim snagama, no na putu preko slovenskih gradova Celja, Slovenj Gradeca i Dravograda pred austrijskim Bleiburgom ih je zaustavila britanska vojska te ih izručila jugoslavenskoj partizanskoj vojsci.
Prema službenim podatcima, pokraj Bleiburga se 15. svibnja 1945. predalo oko 95 tisuća hrvatskih vojnika, bez civila. Dio njih je ubijen na samom Bleiburškom polju, a potom su sljedećih nekoliko mjeseci, uz maltretiranja i mučenja u “marševima smrti”, vođeni kroz cijelu negdašnju Jugoslaviju.
Na tim marševima zvanim Križni put velik broj zarobljenih je i ubijen, a broj žrtava još uvijek nije točno utvrđen.
Mesić: To je “izravni udar na Ustav Republike Hrvatske”
Bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić ocijenio je da su poruke s današnjeg komemorativnog skupa na Bleiburškom polju “izravni udar na Ustav Republike Hrvatske i Ustavom uspostavljeni poredak te da ozbiljno dovode u pitanje pripadnost Hrvatske krugu civiliziranih, demokratskih zemalja, oslonjenih na temelje antifašizma, kao političkog, ali i univerzalnog ljudskog opredjeljenja”.
“Manifestacija, održana na Bleiburškom polju izravni je udar na povijesnu istinu, uvreda zdravome razumu, ali i otvoreni i krajnje grubi izazov legalnoj vlasti Republike Hrvatske koja će – nadam se – znati na to odgovoriti na primjeren način”, ističe Mesić u svojoj izjavi za javnost napominjući da kao bivši predsjednik Republike Hrvatske i počasni predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista smatra svojom dužnošću upozoriti na to.
“Vrijeđanje Hrvatskoga sabora, etiketiranje hrvatske Vlade kao ‘komunističke nemani’, otvoreno pozivanje na dokidanje sekularnoga karaktera naše države (‘Nemojte dozvoliti da vam vladaju oni koji se ne boje Boga’), u istupanjima što su bila natopljena govorom mržnje tipičnim za početak devedesetih godina 20. stoljeća, bile su osnovne karakteristike skupa koji se predstavlja kao komemoriranje ubijenih nakon završetka Drugoga svjetskog rata”, kaže Mesić u izjavi za javnost.
