Nakon skoro dva desetljeća od formalne uspostave FBiH, trebala bi uslijediti njezina rekonstrukcija, a ovu inicijativu ponovno je potaknula američka administracija, piše Vecernji.ba.
Portal ističe da je razumljiva da inicijativa dolazi s te strane, budući da je upravo pod utjecajem SAD-a, Turska i Hrvatska za pregovarački stol dovela zaraćene hrvatske i bošnjačke predstavnike u veljači 1994. godine koji su nakon pregovora potpisali Washingtonski sporazum u kojemu su Hrvati žrtvovali svoju suverenost ta kasnije trasirali put da postanu politička manjina.
Po navodima zapadnih diplomata do sada su obavljeni razgovori s većinom političkih predstavnika u BiH od kojih je zatraženo da istaknu svoja stajališta oko mogućih gledanja na buduća rješenja. Po navodima ovih diplomata zamišljeno je da se pripreme koje bi donijele promjene granica unutar Federacije BiH odvijaju u tri faze.
Najprije su obavljeni razgovori s političkim strankama, uslijedilo bi isticanje načelnih prijedloga i javna rasprava te na kraju izravni politički pregovori između najvažnijih hrvatskih i bošnjačkih političkih stranaka. Iako zapadni diplomati navode kako ne postoje konkretni prijedlozi autora ove inicijative, doznaje se da postoji okvir koji je za sada vodilja.
Proces će se odvijati u 2013. godini između dvije etape izbora. Istodobno, i predlagači ovih promjena svjesni su da postoje dijametralno različita očekivanja političkih predstavnika Hrvata i Bošnjaka čime ovaj proces na kraju treba završiti. U suštini rakonstrukcija Federacije morala bi ispuniti najmanje tri cilja. Prvi je da se osigura jeftinija država, drugi da se Hrvati osjećaju jednakopravnijima nego što su to objektivno danas te da se na izvjestan način Bošnjacima potvrdi dominantan utjecaj. Gledajući sa strane, to se čini nemogućom misijom. No, inicijatori promjena ne smatraju tako.
U pogledu racionalnosti predlaže se smanjivanje broja od sadašnjih deset županija na njih tri do pet. I pri tome postoje različita očekivanja hrvatskih i bošnjačkih stranaka.
Vodeće hrvatske stranke smatraju da bi se trebale u diskontinuitetu povezati prostori većinskih hrvatskih županija od Posavine do Neuma. No, takav preustroj vodio bi stvaranju dvije, eventualno tri županije unutar Federacije BiH.
Bošnjačke pak stranke bliže su regionalnom povezivanju županija na način da se Posavska županija primjerice utopi u Tuzlansku županiju. Na taj bi način Hrvati definitivno bili svedeni isključivo na prostor Hercegovine s dominantnim utjecajem, što dvama HDZ-ovima nije prihvatljivo. Jedno od ključnih pitanja čak i da se postigne dogovor o reformi Federacije pored smanjenja broja županija, vezano je i za konačno definiranje podijeljenih ili isključivih nadležnosti županija, odnosno entiteta.
Hrvatski političari zaziru od daljeg jačanja entitetskih vlasti što je puzajućom revizijom omogućeno kroz promjene koje je nametnula međunarodna zajednica do intencije preuzimanja isključivih ovlasti županija po uzoru na RS.
