Tito je 1945. godine odobrio poratne likvidacije, za što je dobio Staljinove pohvale, ali je odbio da Pula, Šibenik i Boka Kotorska postanu baze pod izravnom kontrolom sovjetske mornarice, neki su od detalja iz najnovije knjige slovenskog povjesničara Jože Pirjevca o bivšem jugoslavenskom predsjedniku.
Knjiga “Tito i drugovi” (Tito in tovariši) na 750 stranica teksta i fotografija donosi dosad najdetaljniji pregled Titove ratne, političke i državničke karijere, nove detalje iz privatnog života, njegov odnos sa suradnicima poput Đilasa i Kardelja, ali i niz do sada nepoznatih pojedinosti i svjedočenja, te materijale iz privatnih i državnih arhiva.
“To nije apologija niti osuda, Tita sam u knjizi želio prikazati onakvim kakav je bio, pripremao sam je 30 godina”, rekao je Pirjevec u razgovoru za ljubljansko “Delo”.
Iako je nesumnjivo bio “diktator”, u cjelini gledano, Tito je iskazivao odlike “pragmatičnog i hrabrog” vođe, a znao se prilagoditi svakoj situaciji, no počinio je mnoge pogreške, a izravno je odgovoran za masovne likvidacije političkih protivnika i “neprijateljskih” vojski nakon završetka rata.
“Očito je da je Tito u likvidacije bio osobno upleten”, ustvrdio je Pirjevec. Kao argument toj tezi iznosi svjedočenje prvog sovjetskog veleposlanika u Jugoslaviji 1945. Ivana V. Sadčikova, a uz to tvrdi da je Staljin zbog “odlučnosti” u “čišćenju” zemlje od “domaćih neprijatelja” Tita pohvalio.
