U Bosni Hercegovini gotovo da nije ostvaren nikakav napredak, postoji predanost procesu europskim integracijama, međutim, vrlo malo toga je u praktičnom smislu urađeno.
To je danas u Sarajevu šef izjavio Izaslanstva Europske unije u BiH i specijalni predstavnik EU u BiH Peter Sørensen, ističuću: “To nas u velikoj mjeri obeshrabruje.”
“Na početku godine usvojeni su državni zakoni o popisu stanovništva i državnoj pomoći i to su koraci koji su evidentirani kao pozitivni. Međutim, moram naglasiti da odgovarajuća politička volja u BiH nije odgovorila na ono što je očigledno interes šireg građanstva BiH, a to je da se pridruže Europskoj uniji”, naglasio je Sørensen, prezentirajući novinarima godišnji izvještaj Europske komisije o napretku BiH.
Na sastanku europskih dužnosnika i političkih lidera u Bruxellesu u lipnju uspostavljena je Mapa puta i veoma konkretni rokovi koji su političari trebali ispuniti, ali Sørensen podsjeća da ti rokovi nisu ispunjeni.
“Mnogo toga potrebno je uraditi, a većinu tih stvari nemoguće je uraditi bez političkog konsenzusa zbog čega očekujemo od političara da se vrate za sto i da što prije dođu do konsenzusa”, naglasio je Sørensen.
Konkretni potezi koje je potrebno implementirati iz Mape puta su već veoma poznati, a to je provođenje presude Europskog suda za ljudska prava u predmetu “Sejdić i Finci” te uspostava efikasnog mehanizma koordinacije koji će BiH omogućiti da, kada govori o EU pitanjima, govori jedinstvenim glasom.
“Ako BiH ispuni ove uvjete stupit će na snagu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, a na osnovu toga BiH će moći podnijeti kredibilnu molba za početak pregovora za pridruživanje Europskoj uniji. Međutim, ako se ne ostvari napredak kada govorio o ova dva pitanja, BiH neće biti u mogućnosti da se nastavi kretati u pravcu EU-a”, zaključio je Sørensen.
Ipak, europski dnevni red je mnogo širi od ovoga. U narednih nekoliko godina morat će se raditi na čitavom spletu pitanja iz različitih oblasti, a da bi išta bilo moguće ostvarili potrebna je fiskalna i ekonomska stabilnost zemlje.
Uspostava jedinstvenog ekonomskog prostora u BiH svakako je značajno, a potrebo je i pripremiti određene uvjete da bi se roba mogla izvoziti u EU odnosno Hrvatsku nakon njenog pridruživanju EU.
