Sud Bosne i Hercegovine jučer je prihvatio sporazum o priznanju krivnje za zločine počinjenim 1993. nad Hrvatima u Bugojnu što ga je Enes Handžić, bivši pomoćnik zapovjednika 307. brigade Armije BiH zadužen za sigurnost, sklopio s Tužiteljstvom BiH.
Handžić je bio, zajedno s Nisvetom Gasalom, Musajbom Kukavicom i Senadom Dautovićem, optužen za zločine nad zarobljenim pripadnicima HVO i civilima hrvatske nacionalnosti na području Bugojna. Handžić je priznao odgovornost, a tužiteljica Slavica Terzić sudskom je vijeću predložila da mu na temelju te činjenice izrekne zatvorsku kaznu u rasponu od pet do deset godina.
Sud BiH nije objavio pojedinosti Handžićeva priznanja, no tužiteljica je potvrdila da je on otkrio lokaciju na kojoj su pokopana tijela barem trojice likvidiranih pripadnika HVO koji su prije toga bili zatočeni na nogometnom stadionu u Bugojnu.
Prema dostupnim podacima, ondje je bilo zatočeno više od 300 zarobljenih hrvatskih vojnika i civila, a brojni među njima zlostavljani su te odvođeni na kopanje rovova na prvim crtama bojišnice. Većina je naknadno razmijenjna, no dvadeset odvedenih zatočenika nikada se nije pronađeno i oni se do danas vode kao nestali.
Do Handžićeva priznanja sudjelovanja u zarobljavanju Hrvata doveo je i iskaz zaštićenog svjedoka koji je opisao ustroj i način funkcioniranja bošnjačke vojne i i civilne vlasti u ratnom Bugojnu, te je ukazao na moguće lokacije na kojima su pokopani neki od ubijenih Hrvata.
Nakon priznanja krivnje, postupak protiv Handžića odvojen je od suđenja ostaloj trojici optuženika a izricanje kazne sud je zakazao za 25. svibnja.
Suđenje “bugojanskoj četvorki” privuklo je posebnu pozornost javnosti u BiH zbog moguće umiješanosti sadašnjeg ministra obrane BiH Selme Cikotića i ratnog načelnika općine Bugojno Dževada Mlaće u počinjene zločine. Cikotić i Mlaćo dosad su se na suđenju pojavili samo u ulozi svjedoka.
