I Hrvatska riječ je, kao i brojni drugi mediji, prenijela vijest da je na ovotjednoj sjednici Zastupničkoga doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine zastupnik Irfan Ajanović zatražio od vrhbosanskog nadbiskupa kardinala Vinka Puljića da argumentira svoju nedavnu izjavu da su “katolici u BiH u teškom položaju, među ostalim, zbog muslimanskog i pravoslavnog zatiranja”.
Ajanović je, upućujući taj zahtjev, rekao da je kardinal Puljić navedenu izjaviu dao u intervjuu za švicarsku katoličku agenciju Apic, napominjući kako nije uobičajeno da zastupnici upućuju pitanja vjerskim vjerodostojnicima, ali da je neophodno da ova izjava bude argumentirana, s obzirom na to da ima veliku snagu i utjecaj na građane, te jer je i osobno njome potresen.
No, da bi čitatelji Hrvatske riječi imali korektnu i potpunu informaciju o izjavi koju navodi zastupnik Ajanović, valja podsjetiti da je sporna rečenica u medije dospjela u formi vijesti o intervjuu koji je kardinal Puljić dao švicarskoj katoličkoj agenciji Apic te da je ta vijest već izazvala brojne reakcije, uključujući i Puljićev demanti.
U vijesti o intervjuu s kardinalom Puljićem, koju je 6. srpnja objavio Radio Vatikan, nakon čega su je prenijeli mnogi mediji, stoji: “Katolici su silom podnošena manjina u Bosni, koja je nekad bila uzorom etničkog i vjerskog sklada, a rat je u prvi plan iznio etničku i vjersku podjelu – ističe agencija Apic koja je prenijela intervju s vrhbosanskim nadbiskupom, uzoritim kardinalom Vinkom Puljićem.
Kardinal Puljić, kojeg je Ivan Pavao II. uzdigao na kardinalsku čast u vrijeme najžešćeg bombardiranja Sarajeva, u razgovoru opisuje teško stanje katolika za što, osim muslimanskog i pravoslavnog zatiranja katolika, okrivljuje i međunarodnu zajednicu, poglavito Europu. Rat je duboko izmijenio etničko-vjersku ravnotežu u Bosni i Hercegovini u korist muslimanske zajednice a na štetu naročito katolika, uglavnom Hrvata, kojima je spriječen povratak u njihove domove. Od 820 tisuća katolika, koliko ih je bilo u Bosni i Hercegovini 1990. godine, ostalo je manje od 400 tisuća, a to je 9 posto bosansko-hercegovačkog stanovništva, muslimana ima više od 50 posto dok pravoslavnih ima oko 37 posto – objasnio je kardinal Puljić.
Govoreći o životu katoličke zajednice u Bosni, kardinal veli da zajednica odražava novu ravnotežu koja je plod etničkog čišćenja potvrđenog Daytonskim ugovorima 1995. godine. Katolici su činjenično diskriminirani, u političkom i društvenome životu – tvrdi uzoriti kardinal ističući da je puno teže dobiti građevinsku dozvolu za crkvu negoli za džamiju. Osim toga svi su mediji u rukama vlade, a svi su dnevnici muslimanski. Mi nemamo televizije, imamo samo jedan nacionalni katolički tjednik. U našoj nadbiskupiji ima tri mjesečnika, a od prosinca prošle godine i radijsku postaju Radio Marija Bosne i Hercegovine – ustvrdio je kardinal Puljić.
Govoreći pak o školstvu, rekao je da i školski udžbenici odražavaju novouspostavljenu ravnotežu. U udžbenicima za povijest piše da Turci nisu bili okupatori Bosne i Hercegovine nego su osloboditelji od kršćanskog ugnjetavanja – istaknuo je uzoriti kardinal. Osvrnuvši se na posljedice rata, rekao je da je dolazak islamskih fundamentalista radikalizirao tradicionalno umjereni islam, premda vlasti u BiH to ne žele priznati. Nisu ništa bolji odnosi s pravoslavnima koji ne razlikuju vjeru i narodnost. Nedavno uhićenje Ratka Mladića nije pridonijelo smirivanju duhova jer ga bosanski pravoslavci smatraju narodnim herojem – kazao je uzoriti kardinal Puljić.
Kardinal u intervjuu oštro kritizira i međunarodnu zajednicu, posebice Europu, na čiju dušu stavlja Daytonske sporazume koji su najviše naškodili Hrvatima, i jer uopće ne želi čuti za katolike u BiH. Europa ne želi pomoći katolicima, a ako na to upozorimo, onda nas etiketira da smo hrvatski nacionalisti – ustvrdio je kardinal dodajući da katolicima u Bosni pomažu jedino katoličke međunarodne organizacije poput ‘Renovabisa’, zaklade ‘Pomoć Crkvi u nevolji’, te talijanskih katoličkih udruga i župa.“
Nekoliko dana nakon toga, Katolička tiskovna agencija (KTA) vijest da kardinal Puljić demantira navode agencije Apic u kojoj stoji: “Nakon što su mediji ovih dana prenijeli neke navode nadbiskupa vrhbosanskog kardinala Vinka Puljića, koje je objavila švicarska katolička agencija Apic, kardinal Puljić je demantirao pojedine netočnosti u vijesti spomenute agencije.
Kardinal Puljić je istaknuo da razgovor za spomenutu agenciju nikada nije autoriziran niti je novinar zabilježio točne podatke.
Tako kardinal Puljić demantira da je izjavio kako je u Bosni i Hercegovini ostalo manje od 400.000 katolika jer to jednostavno nije točno. Kardinal Puljić naglašava da redovito iznosi statističke podatke koje svećenici prikupljaju tijekom božićnog pohoda katoličkim obiteljima. Tako posljednjih godina govori da u Bosni i Hercegovini, prema tim podacima, živi oko 460.000 katolika s tim da napominje kako je broj Hrvata nešto veći jer ima Hrvata koji nisu katolici.
Budući da je posljednji popis stanovništva u Bosni i Hercegovini bio 1991. godine, kardinal Puljić ni za agenciju Apic niti za neku drugu agenciju nije govorio o broju muslimana u Bosni i Hercegovini niti tvrdio da ih ima preko 50 posto jer ne posjeduje takve podatke niti ima običaj govoriti o broju pripadnika drugih Crkava ili vjerskih zajednica odnosno naroda osim službenih statističkih podataka koji su objavljeni 1991. godine.
Kardinal Puljić izražava žaljenje što je novinar agencije Apic donošenjem netočnih podatka izazvao pojedine reakcije u javnosti.”
Puljić se, dakle, u ovom demantiju osvrće samo na brojke, ali ne i na kvalifikacije prenesene u vijesti o njegovu intervjuu švicarskoj agenciji. Znači li to da su one korektno prenesene ili će nakon Ajanovićeva javnog poziva uslijedi još jedan demanti?
