Hrvatsko kulturno društvo Napredak, jedno od najaktivnijih udruga hrvatskog naroda, pored brojnih aktivnosti bavi se prikupljanjem sredstava za stipendiranje učenika i studenata slabog materijalnog stanja, ali naglašenog zalaganja u stjecanju znanja. Jedan vid sakupljanja sredstava u tu svrhu je izdavanje i prodaja tematskih kalendara koja je postala uobičajena praksa kojom se postižu dobri rezultati.
Ovogodišnji tematski kalendar, kojeg je osmislio i uredio Miroslav Landeka, inače član Središnje uprave HKD Napredak, nosi naslov „Crkve u Hrvata“ i na dvanaest listova predstavljene su katoličke crkve u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Crnoj Gori. Imaginarno putovanje, u prostore referentnih bogomolja u smislu arhitektonskog rješenja, počinje s Crkvom Sv. Petra i Pavla u Mostaru iznad koje se uzdiže poznati Zvonik mira s Međunarodnom galerijom mira na visini od osamdeset metara, a uz koju će u dogledno vrijeme biti otvoren i Edukacijski centar. U prednjem planu je trobrodna crkva i Franjevački samostan s bogatom franjevačkom knjižnicom i arhivom. Fotografiju prati tekst u kome je dana povijest nastanka crkve i sadržaji cijelog kompleksa.
List za veljaču nam pruža prelijep ugođaj bogatim zdanjem atike Crkve Sv. Vlaha u Dubrovniku, centralnom sakralnom objektu na trgu gdje se nalazi gradski zvonik i kip Orlanda. Eklatantni primjer barokne rustikalnosti s gotovo čipkastom strukturom pročelja nikog ne ostavlja ravnodušnim. Objekt emanira umjetničko arhitektonski sublimat. Zaštitnik Dubrovnika Sv. Vlaho u nazivu ovog sakralnog objekta dobio je zasluženi pečat. Veljača, mjesec s najmanjim brojem dana proteći će u znaku Sv. Vlaha.
Putovanje nas vodi do Sarajeva u kome se skladno isprepliću utjecaji Istoka i Zapada što ovaj grad čini primamljivim za posjetitelje. Ožujak nam donosi fotografiju Crkve Sv. Josipa, kameno zdanje na Marijin dvoru nepoznatog autora, ali čije je crteže iz Rima donio nadbiskup Ivan Šarić. Vrlo plodni arhitekt Karl Paržik je projekt preradio i prilagodio ga potrebama i mogućnostima ovdašnjih katolika. Prvobitni plan je rađen za jedno naselje na periferiji Rima, ali sudbina je htjela da se modificirano nađe u Sarajevu.
Markov trg na Gornjem gradu u Zagrebu bio bi itekako siromašniji da kojim slučajem na njegovu središnjem mjestu nije podignuto velebno zdanje, Crkva Sv. Marka. Prepoznatljiva je po svom kolorističkom krovnom pokrivaču na kome se prepoznaju dva grba, grada Zagreba i Trojedne kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. Građena u romaničkom stilu potvrđuje da je riječ o vrlo starom objektu. Na pročelju fasade pored portala s prelomljenim lukom pažnju privlače dva prozorska otvora romaničkog sloga s elegantnim stupovima koji otvor dijele na tri dijela. Travanj će s ovim kalendarom u stanovima i službenim prostorijama proći u znaku zagrebačke Crkve Sv. Marka.
Ovim impresivnim kalendarom put nas dalje vodi do Srebrenice u kojoj je skromna po dimenzijama, ali veoma upečatljiva Crkva Srca Isusova. Njen šiljasti, izduženi krov, čini ovo zdanje pamtljivim. Obnovljena crkva Sv. Marije bila je rimokatolička crkva u Zvorniku. Prije izgradnje ove crkve obnovljena je župa izdvajanjem dijela župa od župe Bijeljina. Nova je sagrađena zbog trošnosti stare. Crkva ima burnu povijest, i bez obzira na sve kataklizme koje je doživjela danas ona sjaji ne samo arhitektonskim rješenja nego i svojom duhovnošću koju emanira u svom prostoru.
U lipnju ulazimo u prostore Humca, drevnog hercegovačkog duhovnog mjesta ovdašnjih franjevaca koji su, pored djelovanja na polju očuvanja vjerske i nacionalne svijesti, s velikim entuzijazmom ovdje stvorili Humački muzej (1884.), najstariji u Bosni i Hercegovini. Na ovom listu kalendara Crkve u Hrvata u izdanju HKD Napredak, dana je fotografija Crkve Sv. Ante Padovanskog nastale u kompleksu zajedno sa samostanom. U tekstu na kalendaru stoji da su turske vlasti 1867. godine odobrile gradnju crkve, te da je 26. srpnja 1868. temelje blagoslovio fra Petar Kordić. Posvetio ju je biskup fra Paškal Buconjić, poznato ime ne samo u duhovnom nego i u javnom životu ovdašnjih Hrvata katolika.
Putovanje se nastavlja i u mjesecu srpnju, a kalendarska staza nas vodi do pitoresknog mjesta Vareša u kome je skromna Crkva Sv. Mihovila, prizemna bogomolja s krovom od šindre i s jednim krovnim otvorom za svjetlost. Župa datira iz XVI. stoljeća što se da nazrijeti i po izgledu crkve. Za razliku od one u Dubrovniku koja bliješti bogatstvom izvedbe, ovdje je dominantna skromnost kao jedna uistinu lijepa karakteristika domaćina. Crkva je stradala za vrijeme Bečkog rata, ali je žilavost ovdašnjih katolika prevagnula i napravljena je nova. Ponovo je poput feniksa potpuno obnovljena 1819. godine i zajedno s crkvom u Podmilačju predstavlja primjer najstarijih katoličkih crkava u BiH. Njen današnji izgled i onom tko ne poznaje njenu povijest govori da joj je prošlost bila nenaklonjena.
Crkva uznesenja Blažene Djevice Marije u Tolisi-Orašje s dva zvonika i prostranom trobrodnom osnovom predstavlja veliko zdanje građeno u razdoblju 1864-1881. godine. Kolovoz nam donosi razglednicu ljepotice Posavine. Uvrštena je u nacionalne spomenike Bosne i Hercegovine i u njoj su pohranjene vrijedne zbirke i arhivska građa o povijesti posavskog kraja.
Rujan provodimo uz fotografiju Crkve Gospe od Škrpjela, smještene na istoimenom otoku u Bokokotorskom zaljevu, pred gradom Perastom. Prvotno su Peraštani izgradili manju crkvu posvećenu Uznesenju Bogorodice iz sredine XV. stoljeća. Kasnije (1667.) je sagrađen cijeli ansambl objekata u kome dominira okrugli zvonik s lučnim kamenim otvorima pod kubištem. Našašće Gospine slike 22. srpnja 1452. uzima se kao „rođendan“ ovog otoka te se svake godine od XV. stoljeća održavaju tzv. Peraški ceremonijali posvećeni Blaženoj Djevici Mariji.
Odlazak na jug vodi nas na Jadran, u Zadar. Ne posjetiti Crkvu Sv. Donata, izvorno Sv. Trojstva je nezamislivo, a razloga je baš mnogo. Crkva predstavlja najvrjedniji spomenik predromaničkog graditeljskog umijeća ranog srednjeg vijeka. Impozantne dimenzije i smjela rješenja tjeraju nas da se upitamo koliko je čovjek u to vrijeme bio educiran i osposobljen u graditeljstvu. Crkva pripada najznačajnijim sakralnim spomenicima u Europi, sagrađena je u IX. stoljeću i spominje je car Konstantin Porfirogenet u svom čuvenom djelu „ „O upravljanju državom“. Kako su projektanti izvrsno riješili akustiku to je razlog da se u njoj održavaju i čuvene glazbene večeri.
Pred sami kraj imaginarnog putovanja posredstvom kalendara Crkve u Hrvata u izdanju HKD Napredak ponovo smo u središtu Bosne u drevnom kraljevskom gradu Jajcu gdje nam pažnju privlači Crkva Sv. Marije i Crkva Sv. Luke, obje u romaničkom stilu. Franjevci su u Jajcu podigli samostan 1404., obnovili ruševnu staru crkvu i sagradili novu. Zvonik je sagrađen kad su u Jajce stigle moći Sv. Luke Evanđelista.
Uistinu zanimljivo putovanje nas odvodi na posljednju destinaciju ovog prelijepog Kalendara, u Kraljevu Sutjesku s čuvenim Franjevačkim samostanom, u kome je pohranjena izuzetno vrijedna arhiva, a na policama knjižnice raritetna djela iz minulih vjekova. Franjevački samostan i Crkva Sv. Ivana Krstitelja u Kraljevoj Sutjesci, posvećeni su Sv. Ivanu Krstitelju, jedina su dva objekta u Franjevačkoj provinciji Bosni Srebrenoj , koji, zajedno sa samostanima u Kreševu i Fojnici, uz manja i veća stradanja, aktivno djeluju šest i pol stoljeća. Ući u ove objekte, pored duhovne okrijepe, znači uspostaviti komunikaciju s minulim vjekovima.
Na dvanaest lijepo dizajniranih listova, na kojima je svoje tragove ostavio dizajner Igor Šutalo, s izborom motiva i uredništvom Miroslava Landeke, predstavljen je sukus hrvatskih crkava sa šireg područja.
Novac od prodaje kalendara HKD Napredak je namijenio u Fond za stipendiranje studenata i za Sveučilište Ivo Andrić- Vladimir Prelog. Humanitet članova ove hrvatske asocijacije prema sudionicima bilježi se od osnivanja. Posljednjih dvadeset godina HKD Napredak je podijelio preko 2850 stipendija i potpora. Napretkovi stipendisti svojevremeno su bili Ivo Andrić i Vladimir Prelog, kasnije nobelovci.
Podsjećamo da je HKD Napredak član nevladinih udruženja i punopravni član Europskog centra za radnička pitanja (EZA) koji okuplja više od šezdeset organizacija iz dvadeset europskih zemalja koje se oslanjaju na kršćansko-socijalne vrijednosti. Svoje podružnice ima u Europi, Kanadi i USA.
Izvor: Dnevni list
