U Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u četvrtak je otvorena izložba Tragovima Fausta Vrančića, postavljena povodom 400. godišnjice smrti Fausta Vrančića ovog hrvatskog polihistora, izumitelja, leksikografa, diplomata i biskupa kao jedno u nizu događanja kojim HAZU obilježava ovaj jubilej.
Izložbu je otvorio predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić, a nazočni su bili učenici Strojarske tehničke škole Fausta Vrančića iz Zagreba i Zrakoplovne tehničke škole Rudolfa Perešina iz Velike Gorice.
U svom je govoru akademik Kusić istaknuo da su mladi jedan od prioriteta Hrvatske akademije koja je otvorena javnosti i okrenuta budućnosti, što posebno dolazi do izražaja tijekom manifestacija kao što su Dani otvorenih vrata HAZU, Noć muzeja i Noć knjige koje u velikom broju posjećuju upravo mladi.
“Faust Vrančić jedan je od najvećih Hrvata u povijesti, velika ličnost, renesansni čovjek, čovjek ispred svog vremena koji je zadužio ne samo hrvatsku znanost i kulturu, nego i europsku i svjetsku i po njemu su Hrvati postali prepoznatljivi. Svojim radom obuhvatio je i humanističke i tehničke znanosti, a njegovo ime danas nosi Državna nagrada tehničke kulture”, kazao je akademik Kusić, podsjetivši da je Vrančić u svom djelu Machinae novae objavio poznati crtež padobrana i niz drugih izuma, te da je Vrančić bio i autor prvog hrvatskog rječnika s 3500 riječi, Rječnika pet najuglednijih europskih jezika. Akademik Kusić je posebno zahvalio autorici izložbe i voditeljici projekta Upoznajmo hrvatsku znanstvenu baštinu dr. sc. Marijani Borić, znanstvenoj suradnici Odsjeka za povijest prirodnih i matematičkih znanosti Zavoda za povijest i filozofiju znanosti HAZU, jer popularizirajući Fausta Vrančića uspijeva animirati mlade.
Cilj ove multimedijske izložbe je sveobuhvatno prikazati Vrančićeve doprinose hrvatskoj i svjetskoj znanosti. Izložba je tematski podijeljena na nekoliko dijelova. Tematski dio vezan uz život i rad Fausta Vrančića izložen je na panoima na kojima je prikazano Vrančićevo stasanje u uspješnog renesansnog čovjeka koji se ostvario u različitim aspektima života, te njegovi najznačajniji doprinosi. Drugu tematsku cjelinu predstavljaju objavljena djela Fausta Vrančića. Tako su u vitrinama izloženi i komentarima popraćeni pretisci objavljenih Vrančićevih djela, među kojima je i Rječnik pet najuglednijih europskih jezika, latinskog, talijanskog, njemačkog, dalmatinskog/hrvatskog i mađarskog, a izložen je original Vrančićeva djela Život nikoliko izabranih divic. To je jedino djelo koje je Vrančić napisao na hrvatskom jeziku.
Najdetaljnije je u okviru izložbe prikazan Vrančićev tehnički priručnik Machinae novae (Venecija, 1615./1616.) jedno je od kapitalnih djela iz područja europske tehničke literature na prijelazu iz 16. u 17. stoljeće. Na izložbi je prezentirana i fizička rekonstrukcija “mlina s pokretnim krovom” po skici Fausta Vrančića, djelo Ivana Reljića i dr. sc. Hrvoja Stančića napravljena u modernoj tehnici 3D ispisom.
Posjetitelji izložbe imaju priliku upoznati neke Vrančićeve ideje u okviru raznih igrica osmišljenih na njegovim projektima. Na izložbi se prikazuje i kratki film Sanjam o odrastanju Fausta Vrančića, kao i o nekim njegovim projektima. Posjetitelji također mogu pogledati projekciju četverodijelnog serijala o životu i djelu Fausta Vrančića, San o strojevima: Vatra, Zemlja, Voda, Zrak, te prelistati dijelo Machinae novae i peterojezični Vrančićev Rječnik u digitalnom obliku.
