Predstavnici Zajednice Hrvata Banje Luke položili su danas vijenac ispred biste sugrađanina fra Ivana Frane Jukića, koji je preminuo prije 155 godina u Beču, u 39. godini života. “Djela Ivana Frane Jukića obilježila su 19. stoljeće, a njegov doprinos Banjoj Luci i suživotu u njoj je značajan, jer pokazuje da se i u to vrijeme moglo živjeti zajedno u Banjoj Luci”, istakao je Ivica Dujić, predsjednik Zajednice Hrvata.
Ovo udruženje i kroz današnji događaj želi istaknuti politiku suživota i zajedništva u Banjoj Luci, a ne sukobljavanja. “Želimo da to bude pravilo koje ćemo pokušati ostvariti i u sljedećim godinama”, rekao je Dujić koji je podsjetio na život i rad Ivana Frane Jukića.
Ovaj izuzetni prosvjetitelj, iako katolički svećenik, za svoga života ostavio je neizbrisiv trag kao putopisac, autor-urednik i izdavač djela narodne predaje i tradicije, arheolog i muzeolog, historičar i geograf, enciklopedist, a i kao prenosilac-sljedbenik provjerenih tekovina narodne medicine. Nakon njega pristigli prosvjetitelj – arhimandrit Vaso Pelagić zaokružuje, u svom ‘Narodnom ljekaru’ Jukićeva saznanja i iskustva.
Respektabilni znaszveni autoriteti tvrde kako je Jukić u svom “Pismu krstjana i hristjana Bosanskijeh”, koje uputi Sultanu, anticipirao prvi bosanski Ustav.
O Jukiću je govorio i banjolučki novinar i publicist Slavko Podgorelec.
U kasnu jesen 1991. godine u Banjoj Luci su održani “Banjalučki Jukićevi susreti”, prvi (nažalost i posljednji) znanstveni simpozij o njegovom životu i djelu.
Građanska Banja Luka oduvijek je nastojala dostojno se odužiti svom sugrađaninu Jukiću. Njegova ulica sačuvala je ime unatoč ratovima i promjenama političkih sistema. Izradu Jukićeve biste inicirao je ‘kulturnjak’ Fuad Balić, a realizator je akademski kipar Ahmed Bešić.
Današnje polaganje vijenca ispred Jukićeve biste podržalo je i banjalučko udruženje “Grad”.
