Prema podacima Hrvatske narodne banke, u Hrvatskoj je potkraj lipnja čak 13,31 posto odobrenih kredita bilo potpuno nenaplativo ili djelomično naplativo. Drugim riječima, gotovo svaka sedma kuna koju su hrvatske banke posudile tvrtkama i građanima sada je u kategoriji nenaplativih ili teško naplativih kredita.
Rast loših kredita izravna je posljedica krize s kojom se hrvatsko gospodarstvo muči već četvrtu godinu zaredom. U tom je razdoblju u Hrvatskoj zatvoreno između 150 i 200 tisuća radnih mjesta, što znači i da su mnogi korisnici kredita ostali bez sredstava potrebnih za uredno sevisiranje svojih kreditnih obveza, piše Jutarnji list.
Kriza se posebno prelomila preko leđa hrvatskih tvrtki, koje muku muče s preživljavanjem na potonulom hrvatskom tržištu i tržištu Europske unije, koje upravo udara novi val recesije.
Posljedica toga je velik rast loših kredita u hrvatskom bankovnom sustavu. Tako je, primjerice, potkraj pretkrizne 2008. u kategoriju teško naplativih i nenaplativih kredita ulazilo nešto manje od pet posto odobrenih kreditnih plasmana, da bi sada, tri i pol godine poslije, njihov udio bio trostruko veći.
Samo tijekom drugog ovogodišnjeg tromjesečja, za koje nam analitičari prognoziraju pad gospodarske aktivnosti između 2,5 i 3 posto, loši krediti porasli su za više od 1,2 milijarde kuna: njihov je udio u ukupnim kreditima porastao sa 12,74 posto, koliko je iznosio potkraj ožujka, na sada već vrtoglavih 13,31 posto.
