Valentin Inzko zasad se nije izravno uključio u proces uspostave vlasti na razini BiH, ali se ne bi trebalo čuditi ako u odlučujućem trenutku izvuče nekog “bonnskog” asa iz rukava. Sve govori da čelnici stranaka potpisnica Platforme na takav ishod ozbiljno računaju
Piše: Ivan Šabić | Vjesnik.hr
Bosna i Hercegovina poboljšava neslavni rekord: ni osam mjeseci nakon održavanja parlamentarnih izbora još nije formirano Vijeće ministara, tijelo koje ima funkciju državne vlade, a, kako sada stvari stoje, nema ni teorijske mogućnosti da se taj posao obavi u sljedećih mjesec dana.
Naime, Slavo Kukić, koji je, na prijedlog četverostranačke koalicije okupljene oko Platforme SDP-a BiH, od Predsjedništva BiH dobio mandat za sastav državne vlade, nije dobio potrebnu većinu u Zastupničkom domu Parlamenta BiH, ali ne odustaje od nakane da postane premijer, što znači da slijedi drugi krug glasovanja u Zastupničkom domu koji bi se trebao održati za 35 dana.
U prvom krugu glasovanja u Zastupničkom domu, koji čine 42 zastupnika, i to 14 (jedna trećina) iz Republike Srpske, a 28 (dvije trećine) iz Federacije BiH, Kukić je dobio natpolovičnu većinu, ali ne i potrebnu entitetsku potporu. Naime, da bi bio izabran na dužnost predsjedavajućeg Vijeća ministara, kandidat mora dobiti natpolovičnu većinu glasova svih nazočnih zastupnika, ali i najmanje jednu trećinu glasova zastupnika iz svakog entiteta, a za Kukić nije glasovao ni jedan zastupnik iz Republike Srpske.
Poslovnik Zastupničkog doma za drugi krug predviđa drukčiju proceduru – više nije nužno da kandidat dobije minimalno jednu trećinu glasova iz svakog entiteta, nego je za njegov izbor dovoljno da protiv njega ne glasuju dvije trećine ili više zastupnika iz jednog entiteta.
S obzirom na kompliciranu proceduru i trenutno stanje na političkoj sceni BiH, mogućnost da Kukić na koncu ipak dođe na premijersku dužnost praktički je ravna nuli, što znači da bi se nakon 35 dana cijela procedura morala ponoviti, s nekim drugim kandidatom, pa bi se lako mogla obistiniti predviđanja da izvršna vlast u BiH neće biti kompletirana prije jeseni.
Budući da je sve to već od ranije poznato, postavlja se pitanje zašto su SDP BiH i njegovi koalicijski partneri ustrajali na kandidiranju Slave Kukića, a posebno je nejasno zašto je njegovu kandidaturu prihvatilo Predsjedništvo BiH kad praksa uobičajena u zemljama parlamentarne demokracije nalaže da mandat za sastav vlade dobije kandidat koji šefu države dokaže da ima potporu potrebne parlamentarne većine. U BiH je, međutim, “kolektivni šef države” mandatara birao prema svojim afinitetima, a o specifičnosti, da ne kažemo neozbiljnosti, pristupa ovom problemu najbolje govori činjenica da su dva od ukupno tri kandidata došla od stranaka potpisnica Platforme: Slavka Kukića predložila je koalicija, članica te koalicije, Narodna stranka “Radom za Boljitak”, predložila je Mladena Ivankovića Lijanovića, a treći kandidat bila je Borjana Krišto iz HDZ-a BiH.
Da stvar bude zanimljivija, mandatar Kukić nakon što je cijela procedura, uključujući i prvi krug glasovanja, provedena tako kako je provedena, kaže da je sada na političkim strankama “da pokušaju naći politički dogovor u formi kompromisa” te ističe kako vjeruje da će daljnji postupak izbora Vijeća ministara biti sukladan europskoj demokratskoj praksi.
U čitavoj toj gunguli, praktički se zaboravilo što je uopće uzrok osmomjesečne političke krize u BiH, zašto je Predsjedništvo BiH biralo između troje predloženih kandidata, umjesto da samo potvrdi onaj za kojeg se složila parlamentarna većina. Radi se, podsjetimo, o tome da dvije najjače bošnjačke stranke, SD BiH i SDA, koje su nakon izbora uspostavile veliku bošnjačku koaliciju, od početka čine sve kako bi uspostavile vlast bez stranaka koje su osvojile golemu većinu hrvatskih glasova, čime se isključila mogućnost dogovora i s vodećim srpskim strankama koje inzistiraju na poštovanju nacionalne zastupljenosti.
Pri formiranju vlasti u Federaciji BiH, SDP i SDA uspjeli su u svojoj nakani zahvaljujući visokom predstavniku Valentinu Inzku koji je poništio po ove dvije stranke nepovoljne odluke Središnjeg izbornog povjerenstva i dao blagoslov izvršnoj vlasti uspostavljenoj bez potrebne većine u Domu naroda. Inzko se zasad nije izravno uključio u proces uspostave vlasti na razini BiH, ali se ne bi trebalo čuditi ako u odlučujućem trenutku izvuče nekog “bonnskog” asa iz rukava. Činjenica da čelnici stranaka potpisnica Platforme guraju u proceduru svoga kandidata, bez prethodnoga političkog dogovora, govori da oni na takav ishod ozbiljno računaju.
