Nakon četiri godine i 34 dana pred Haaškim tribunalom će 14. svibnja završiti suđenje Anti Gotovini i Mladenu Markaču. Za taj dan je sudac Theodor Meron, kao predsjednik žalbenog vijeća zakazao žalbenu konferenciju u predmetu, piše Vlado Rajić na Vjesniku.hr.
Ante Gotovina je u Španjolskoj uhvaćen 7. prosinca 2005. godine i transferiran u Sheveningen tri dana kasnije. Mladen Markač se sudu predao 11. ožujka 2004. godine. Za obojicu je presuda izrečena 15. travnja 2011. godine. Tad ih je sudsko vijeće pod predsjedanjem suca Alphonsa Oriea osudilo na 24 (Gotovinu) i 18 godina zatvora (Markača) dok je trećeoptuženi Ivan Čermak oslobođen odgovornosti. Optužbu je zastupao Alan Tieger.
Žalbena konferencija će početi u 9 sati ujutro i prema najavama će trajati do navečer, izvještava Goran Mikuličić, odvjetnik Mladena Markača.
Cjelodnevnim zasjedanjem namjerava se dovršiti suđenje, dati priliku optužbi i obrani da iznesu sve što još imaju za reći o spisu. Na kraju, petnaestminutnim obraćanjem će konferenciju, ako žele, zaključiti osuđeni Gotovina i Markač osobnim obraćanjem članovima Žalbenog vijeća.
Međutim, sudac Meron je 15. travnja ove godine, na prvu godišnjicu presude kojom je Gotovina osuđen na 24, a Markač na 18 godina zatvora, usmjerio konferenciju na nekoliko bitnih pitanja.
Prvo, što optužba i obrana imaju reći o vojnim i pravnim aspektima granatiranja. Je li granatiranje, drugi upit suca Merona, bilo dijelom vojnih operacija ili je bilo sračunato na istjerivanje Srba iz Hrvatske. Treće, je li u tom slučaju u pozadini granatiranja smisao sastanka Franje Tuđmana i užeg vodstva Hrvatske na Brijunima kad je zločinački pothvata zamišljen kao topnička akcija. Na kraju, koliko su ta dva događaja međusobno uvjetovana.
“U ponedjeljak će upravo uloga topništva biti središnjim dijelom rasprave”, procjenjuje branitelj Mladena Markača, zagrebački odvjetnik Goran Mikuličić. Sudac Meron ne želi da se rasprava vodi o svim navodima presude, već samo o bitnom. Stoga su i pitanja od 15. travnja, a u najavi konferencije u ponedjeljak, tako i koncipirana.
Odvjetnik Mikuličić dalje ne komentira potez predsjednika žalbenog vijeća tribunala. Ali, ostaje sjećanje na skupinu američko-britanskih vojnih i pravnih stručnjaka koji su se kao amicus curiae ponudili Sudu da objasne zašto je definicija granatiranja iz optužnice i presude vojno, pravno i doktrinarno za obje discipline netočna. Žalbeno vijeće je odbilo i prijateljstvo sa sudom i priloženu ekspertizu. Ali, pitanja od 15. travnja su upravo to: dvojba oko uloge granatiranja u okončanju akcije Oluja, a onda i dvojba o zapovjednom značenju tzv. Brijunskog sastanka Tuđmana i njegovih najbližih suradnika.
Vojni stručnjaci su, naime tvrdili da je opseg tolerancije topničkog promašaja 400, a ne 200 metara, kako to opisuju optužnica i presuda. Sudac Meron, vraćajući se na tu problematiku zapravo od branitelja i tužitelja Helen Brady i Douglasa Stringera, traži da o istom vrlo precizno iskažu svoj odnos.
Tako vođena rasprava povezuje topništvo i navodnu političku podlogu Oluje. Ako je uloga topništva bila u skladu s vojnim pravilima suvremenog ratovanja, onda ni Brijunski sastanak nije nikakva urotnička sesija. I tu bi se logički krug zatvorio.
Žalbena konferencija, inače, počinje s pravom obrane Ante Gotovine da u 90 minuta izloži sve što još ima reći o predmetu. Slijedi pravo optužbe da na to odgovori u 15-minutnom istupu. Nakon toga i obrana ima pravo na odgovor.
Slijedi zatim istup obrane Mladena Markača s istim procesnim gabaritima.
U najavi žalbene konferencije, obrani je 15. travnja najavljen spomenuti popis pitanja na koja će se morati odvjetnici referirati tijekom rasprave. Nismo obavezni, objašnjava odvjetnik Mikuličić, na ta pitanja odgovarati pismeno. Dovoljno je da u izlaganjima spomenemo i pitanja koja nam se postavljaju.
To je u najgrubljem opis zbivanja u haaškoj sudnici 1 na dan 14. svibnja. Osuđeni, njihovi branitelji, zastupnici optužbe i žalbeno vijeće na čelu sa sucem Meronom neće napustiti prostoriju prije no što se ne iskoriste sve procesne mogućnosti za obje strane. Jer, kad se sjednica jednom zaključi, tog svibanjskog ponedjeljka, nikakvi procesnih nastavaka više nema.
“Taj dan je kraj suđenja Gotovini i Markaču”, kaže odvjetnik Goran Mikuličić. “Preostaje nam čekanje, vjerojatno do kraja godine do konačne odluke žalbenog vijeća. Ali, bez ikakvih prava sudionika u postupku da na bilo koji način još nekako interveniraju”.
“Nakon 14. svibnja Gotovina i Markač mogu samo čekati konačnu odluku. Formalno, po pravilima suda proces tog dana završava. Zato je i razumljivo da se trajanje zasjedanja, prema najavi, dovršava tek u večernjim satima”, zaključuje Goran Mikuličić.
