Mir, promicanje dijaloga, uloga vjerskih zajednica, radnička pitanja… O svemu ovome danas se razgovaralo na konferenciji pod nazivom Promicanje dijaloga za održavanje mira: Uloga vjerskih zajednica i radničkih pokreta, održanoj na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Sarajevu.
Izlagači su bili reisu-l-ulema Islamske u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović, predsjednik Jevrejske zajednice u BiH Jakob Finci, Danilo Pavlović, iguman manastira Žitomislići, mons. Ivo Tomašević, generalni tajnik Biskupske konferencije BiH, mons. Fabiano Longoni, direktor Nacionalnog ureda za socijalne i radničke probleme Talijanske biskupske konferencije. Razgovor je moderirao predsjednik HKD Napredak prof. dr. Franjo Topić, a jedan od uvodničara bio je i Carlo Costalli, predsjednik organizacije Movimento Cristiano Lavoratori.
Otvarajući okrugli stol, prof. dr. Franjo Topić prisjetio se posjete pape Ivana Pavla II. Sarajevu i Bosni i Hercegovini prje točno 21 godinu. Papa je, ističe Topić, čak 263 puta govorio o Bosni i Hercegovini tijekom svoga pontifikata. To je raritet i svojevrsni presedan, jer niti o jednoj zemlji papa nije toliko puta govorio. Bosna i Hercegovina je paradigmatski važna za Europu, smatra Topić. Ako BiH ne uspije kao zemlja različitosti i interkulturalnog prožimanja, teško da može uspjeti i sama Europska unija.
Carlo Costalli, predsjednik organizacije Movimento Cristiano Lavoratori, odmah je istaknuo kako ova organizcija već godinama ima izvrsnu suradnju s Napretkom. Govoreći o važnosti mira i dijaloga, gospodin Costalli snažno se založio za što skoriji ulazak u Europsku uniju balkanskih zemalja koje su trenutno izvan EU. To bi, prema njegovim riječima, pospješilo i mir i dijalog na ovim prostorima te bi integracija balkanskih zemalja u europsku obitelj morao biti važan strateški cilj same EU. Izrazivši bojazan od nacionalizma i populističkih pokreta diljem Europe, gospodin Costalli naglasio je kako su to pošasti koje ubijaju dijalog i osiromašuju demokraciju. Za Balkan i općenito za Europu i svijet iznimno je važno da razvijaju nove radničke politike koje će poticati ljude da ostaju u svojim zemljama i ne upuštaju se u neizvjesnost emigracije.
Reis Husein Kavazović naglasio je da religija i vjerski velikodostojnici moraju biti dosljedni i slijediti vjerski nauk kako bi uvijek bili na strani obespravljenih i onih kojima je pomoć potrebna. Često se zna čuti kako dijalog nema alternativu, ali to nije samo fraza kojom popunjavamo naš govor i činimo ga efektnijim, ističe reis Kavazović. Dijalog o vrijednostima i pravima u društvu neophodno je voditi na svim razinama, a dijalog između poslodavca i radnika o pravima i radnoj etici od iznimne je važnosti kako za pojedinca tako i za društvo u cjelini. U sferi islamske radne etike zagarantirano je pravo na rad, osposobljavanje za rad i privatno vlasništvo. To pravo je zagarantirano i brojnim međunarodnim ugovorima kao jedno od osnovnih ljudskih prava koje sve zajednice i države u svijetu trebaju poštovati, ističe reis.
Jakob Finci, predsjednik Jevrejske Zajednice u Bosni i Hercegovini, na početku svoga izlaganja podsjetio je na neke zanimljive povijesne činjenice: Jevrejska zajednica u BiH formirana je 1565. godine, dok je prva sinagoga izgrađena 1581. godine. Govoreći o pozitivnim primjerima dijaloga u prošlosti, gospodin Finci je istaknuo da se u Bosni i Hercegovini između dva svjetska rata, Prvog i Drugog, razvio intenzivan dijalog među kulturnim društvima. Postoje sačuvani plakati i dokumenti o zajedničkim aktivnostima Napretka, Gajreta i La Benevolencije, kroz zajedničke priredbe, balove i druge slične aktivnosti. Formiranjem Međureligijskog vijeća u Bosni i Hercegovini 1997. godine pokreću se brojni međureligijski projekti kroz koje se radi na pomirenju i izgradnji društva kroz međureligijski dijalog, naglašava Finci.
Danilo Pavlović, iguman manastira u Žitomislićima, govorio je o dijalogu, miru i turbulentnom svijetu u kojem živimo. Svijet u kojem živimo i njegova povijest satkani su od nemira. Ratovi su usud čovječanstva. Rat nije samo borba oružjem, viteštvo, napad ili obrana. Rat sa sobom nosi i nepravdu, zločin, poniženje. Promovirati mir znači raditi uzvišeno ali kadkad i teško ostvarivo poslanje, kazuje iguman. Promotor mira je učenik Isusa Krista, koga na njegovom putu isčekuju mnoge prepreke, ističe iguman citirajući Isusa: Mir svoj ostavljam, mir vam svoj dajem. Tješiti slabe, suosjećati s prognanima, davati nadu beznadežnima zadaća je svakog člana crkvene zajednice. Imati dijalog sa svijetom podrazumijeva tražiti sugovornika među neistomišljenicima. U svrhu promoviranja mira uvijek je potrebno insistirati na dijalogu koji poštuje drugačiji stav od našeg. Od sugovornika treba stvoriti prijatelja i suputnika u životu, a to se postiže insistiranjem na poveznicama, a ne na različitostima, zaključuje iguman Pavlović.
Mons. Ivo Tomašević ističe da je Katolička Crkva kao dio univerzalne Crkve, između ostalog, pozvana promicati dijalog s drugima i drugačijima. Imajući u vidu različitosti koje postoje u Bosni i Hercegovini, taj dijalog ima posebnu važnost. Mons. Tomašević također je podsjetio na godišnjicu dolaska pape Ivana Pavla II u Sarajevo i BiH prisjećajući se papinih govora o miru i dijalogu. Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine davala je i daje značajan doprinos izgradnji mira i promicanju dijaloga, a u tom smislu osnovana je i Komisija Justitia et Pax(Pravda i Mir) da, u skladu s evanđeoskim naukom i socijalnim naukom Katoličke Crkve, promiče pravdu i mir.
