Predstavnici šest stranaka – SDP BiH, SDA, SDS, Stranke za BiH, HDZ 1990 i HSP BiH – u Privremenom zajedničkom povjerenstvu oba doma parlamenta BiH za provođenje presude Europskog suda za ljudska prava u predmetu “Sejdić-Finci” danas su u Sarajevu iznijeli stavove svojih stranaka u vezi sa usklađivanjem Ustava BiH sa ovom presudom.
SDP se u svom prijedlogu vratio na propali travanjski paket ustavnih promjena, SDA smatra da osnova za raspravu o provođenju presude suda u Strasbourgu treba biti prijedlog s početka butmirskog procesa, koji je svojevremeno, također, propao, dok za SDS Daytonski sporazum i njime utvrđena formula etničkih proporcija treba biti osnova za rad Povjerenstva.
Prijedlog HDZ-a 1990 usuglašen je sa stavovima HDZ-a BiH i njime se, rečeno je, nastoji iz Ustava BiH ukloniti diskriminacija ne samo ostalih nego i konstitutivnih naroda.
Saša Magazinović iznio je prijedlog SDP BiH da se predsjednik Predsjedništva BiH i njegovi potpredsjednici, čiji broj nije preciziran, biraju iz sastava Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, pri čemu bi oba parlamentarna doma imala mogućnost sudjelovanja u kandidiranju.
Prema ovom prijedlogu, entiteti, konstitutivni narodi i ostali bi u Predsjedništvu bili zastupljeni s najmanje jednim članom, koji bi bili birani na mandat od četiri godine bez rotacije, a ingerencije Predsjedništva bile bi recirane i prenesene na Vijeće ministara.
Kada je riječ o Domu naroda BiH, SDP predlaže povećanje njegovog broja i osnivanje, osim tri kluba konstitutivnih naroda, i kluba ostalih koji bi štitio kolektivna prava.
Magazinović je izrazio spremnost SDP-a da se razgovara o načinu izbora Doma naroda, koji, uz mogućnost korištenja veta, razmatrao pitanja koja zadiru u vitalni nacionalni interes.
Polazeći od paketa promjena s početka butmirskog procesa, predsjedavajući Povjerenstva i predstavnik SDA Šefik Džaferović iznio je prijedlog da se Predsjedništvo BiH bira u Parlamentarnoj skupštini BiH, a kandidati bi bili iz članstva Zastupničkog doma.
Predsjedništvo bi, prema prijedlogu SDA, imalo predsjednika i dva potpredsjednika, predstavnike različitih naroda, od kojih bi najmanje jedan bio iz jednog od dva entiteta.
“Predsjednik Predsjedništva djelovao bi samostalno i imao bi protokolarne ingerencije, dok bi u pitanjima obrane i Središnje banke članovi Predsjedništva djelovali zajednički”, objasnio je Džaferović.
Prijedlog SDA je da se broj zastupnika u Zastupničkom domu poveća s 42 na 84, od čega bi tri mjesta bila rezervirana za pripadnike nacionalnih manjina.
Kada je u pitanju Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, SDA je ponudio mogućnost da on djeluje na načelu Vijeća naroda Republike Srpske, odnosno interventno, kad se procijeni da je ugrožen nacionalni interes.
Borislav Bojić iz SDS-a izrazio je uvjerenje svoje stranke da je otklanjanje diskriminacije moguće uz očuvanje daytonske formule. Zalažući se za očuvanje dvodome strukture Parlamentarne skupštine BiH, Bojić je rekao da je za SDS prihvatljivo da Dom naroda čine tri kluba konstitutivnih naroda sastavljena od po pet delegata i dvočlanog kluba predstavnika zakonom priznatih nacionalnih manjina u BiH, od kojih bi jedan bio iz RS, a jedan iz Federacije BiH.
“Izbor Predsjedništva BiH pretrpio bi minimalne promjene, odnosno bilo bi omogućeno svim biračima kandidiranje, čime se uklanja diskriminatorska odrednica o zabrani kandidiranja ukoliko neko ne pripada konstitutivnim narodima”, istakao je Bojić.
Prema riječima Beriza Belkića iz Stranke za BiH, ta stranka ne odustaje od svojih zahtjeva za korjenitom reformom Ustava BiH, ukidanja entitetskog glasanja i regionalizacije zemlje, ali će se u ovom slučaju držati presude Europskog suda za ljudska prava.
Prijedlog Stranke za BiH je da Predsjedništvo BiH čine četiri člana, po jedan iz reda konstitutivnih naroda i jedan iz reda ostalih, pri čemu bi predstavnik ostalih bio biran na teritoriji cijele BiH.
Stranka za BiH predlaže da Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH uz 15 predstavnika konstitutivnih naroda čine i tri predstavnika ostalih, kao i da se jamči da jedan član srpskog kluba bude iz FBiH, a po jedan član bošnjačkog, odnosno hrvatskog kluba iz RS.
HDZ 1990, u dogovoru sa HDZ-om BiH, predložio je da Dom naroda broji 48 izaslanika, pri čemu bi dvije trećine bile iz FBiH, a jedna trećina iz RS. Konstitutivni narodi bili bi zastupljeni sa po 15 predstavnika, a ostalima bi pripala tri mjesta.
Predsjedništvo BiH bi, prema prijedlogu koji je iznio Božo Ljubić, činila tri člana – jedan iz RS i dva iz FBiH, a birala bi ih Parlamentarna skupština iz reda izabranih zastupnika Zastupničkog doma. “Ovim bi članovi Predsjedništva BiH imali izborni legitimitet”, zaključio je Ljubić.
Prijedlog HSP-a BiH je da se u Ustavu BiH jasno definira kategorija “ostali”, jer, prema riječima Zvonka Jurišića, oni stalno mijenjaju svoje opredjeljenje. HSP BiH traži da se Srbima iz FBiH, te Bošnjacima i Hrvatima iz RS omogući da budu birani u Parlament BiH.
Kada je u pitanju Predsjedništvo BiH, HSP BiH se zalaže za posredan izbor predsjedika i dva potpredsjednika u Parlamentarnoj skupštini BiH. “Ovim bi se omogućilo Hrvatima da imaju svog predsjednika”, rekao je Jurišić.
Svoje prijedloge sutra bi trebalo iznijeti SNSD, Narodna stranka “Radom za boljitak”, HDZ BiH, DNS, DNZ, PDP i Savez za bolju budućnost, a rasprava o iznesenim pijedlozima bit će naknadno održana.
