Predsjednik Srbije Tomislav Nikolić donirao je učenicima u Subotici na početku školske godine čitanke i gramatiku za učenje bunjevačkog govora, čije širenje u subotičkim školama potiče Bunjevačko nacionalno vijeće, vodstvo zajednice Bunjevaca koji niječu hrvatsku pripadnost, izvijestio je u subotu tjednik Hrvatska riječ.
Tiskanje tih udžbenika “u nedostatku sredstava na sebe je preuzeo predsjednik Tomislav Nikolić”, koji se i ranije zauzimao za zajednicu Bunjevaca koju on prepoznaje kao “autohton južnoslavenski narod”.
Predsjednik Hrvatskog nacionalnoga vijeća Slaven Bačić komentira kako je, s druge strane, hrvatskoj zajednici u Vojvodini trebalo više od desetljeća da dobije prve udžbenike na hrvatskom, što potvrđuje postojanje dvojnih standarda vlasti prema manjinskim zajednicama.
Predsjednik Nikolić je u susretu s predstavnicima naše zajednice u siječnju ove godine odgovorio kako ne može pomoći tiskanje udžbenika na hrvatskom jer je tadašnji ministar financija “zatvorio sve slavine” proračuna Srbije, naveo Bačić.
“Zato tiskanje udžbenika za bunjevački govor od strane državnoga nakladnika i način financiranja toga posla, uz ranije izjave o Bunjevcima kao posebnom južnoslavenskom narodu i uvođenja predmeta etnokultura Bunjevaca na Pedagoškom fakultetu u Somboru, samo potvrđuju otvoreno svrstavanje državnih vlasti u identitetskim pitanjima bunjevačkih Hrvata”, dodao je Bačić.
I ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov primjećuje kako država njeguje afirmativni, djelatni i izdašno financijski odnos prema Bunjevcima nehrvatima, a s druge strane diskriminira i onemogućava ostvarivanja prava Hrvata.
“Dakle, zaokreta prema bunjevačkom pitanju u Srbiji nema! Štoviše, jačaju aktivnosti glede podjela na štetu Hrvata. Čudi i sada nijemost i pasivnost Hrvatske”, zaključuje Žigmanov.
Više od činjenice da je njihovo izlaženje osobno svojim novcem pomogao predsjednik Srbije iznenadilo je to što su udžbenici za predmet “Bunjevački govor s elementima nacionalne kulture” tiskani – na ćirilici.
Slaven Bačić ističe kako takav potez otvara i niz stručnih pitanja. “Počevši od uloge srpskih lingvista u ‘vukovskim’ nastojanjima učitelja i nastavnika dosada nepoznatih kompetencija, preko apsurda da su ‘bunjevačka čitanka i gramatika’ na ćirilici, pa do političko stručnih utemeljenosti težnji prema standardizaciji novih jezika od dijalekata u Srbiji”.
U Srbiji oko 16.500 Bunjevaca u Srbiji niječe hrvatsku pripadnost, ističući kako su autohtona etnička skupina u Srbiji koja ima svoj jezik, kulturu i tradiciju.
Ostala, većina Bunjevaca u Bačkoj, kojoj pripada i vodstvo vojvođanskih Hrvata, deklariraju se kao Hrvati bunjevačkoga roda, odnosno kao bunjevački Hrvati ili Hrvati-Bunjevci.
Vodstvo hrvatske manjine u Vojvodini godinama upozorava da pojedina državna tijela Srbije potiču umjetnu podjelu bunjevačkih Hrvata na Bunjevce i Hrvate, proglašavajući bunjevačku ikavicu govorom, odnosno jezikom Bunjevaca, ne-Hrvata.
