Najstariji hrvatski dnevni list Vjesnik u petak obilježava 71. godišnjicu postojanja. Prvi broj Vjesnika objavljen je 24. lipnja 1940., a od tada do danas izašla su 22.462 broja. U prvim godinama Vjesnik izlazio je kao dvotjednik, tjednik i mjesečnik, a kao dnevnik izlazi u kontinuitetu od 12. svibnja 1945.
Vjesnik je počeo izlaziti kao ilegalno glasilo Centralnog komiteta Komunističke partije Hrvatske pod nazivom “Politički vjesnik”. Nakon toga više je puta mijenjao ime, ali u njemu je uvijek bila zadržana riječ Vjesnik, u značenju nositelj vijesti, koja se nalazi i u nazivima mnogih uglednih svjetskih novina (u engleskom govornom području kao herald, u njemačkom kao Kurier, a u talijanskom kao corriere).
Potkraj rujna 1945. mijenja naziv u “Vjesnik Narodnog fronta Hrvatske”, u studenom 1946. ime je promijenjeno u “Vjesnik Narodne fronte Hrvatske”, a u ožujku 1949. vraćen je prijašnji naziv. U veljači 1953. mijenja ime u “Vjesnik Socijalističkog saveza radnog naroda Hrvatske”, koje će nositi sve do ožujka 1990. kada nestaje genitivni nastavak te se novine jednostavno zovu “Vjesnik”.
U veljači 1991. uz ime Vjesnik nalazi se dodatak “politički dnevnik”, a u svibnju 1992. mijenja ime u Novi Vjesnik, s podnaslovom “dnevnik za demokratsku Hrvatsku”. U veljači 1993. vraćen je naziv Vjesnik s podnaslovom “hrvatski politički dnevnik” koji je zadržan do danas, uz kraće razdoblje 2000., kada je pridjev “hrvatski” bio izostavljen.
U vremenu kad se čini da pisani mediji gube utrku s elektroničkim medijima i internetskim portalima, Vjesnik se svojim uravnoteženim pristupom i ozbiljnošću, koja se najviše očituje u analizama i komentarima, potvrđuje kao nezaobilazan čimbenik na hrvatskom medijskom prostoru, čak i kad mu perjanice žutog tiska to javno ne žele priznati.
