Biskup banjolučki Franjo Komarica, predsjednik Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, zamolio je ministra za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine Damira Ljubića da njegovo ministarstvo, 12. veljače u Banjoj Luci ili nekom drugom gradu organizira susret na temu povratka te da domaćin susreta bude Ministarstvo za izbjeglice i raseljena lica RS na čijem je čelu Davor Čordaš.
Također, predložio je da na takav susret budu pozvani predstavnici nadležnih ministarstava, međunarodnih organizacija, nevladinih udruga, vjerskih predstavnika i drugih zainteresiranih strana, saopćeno je danas iz Katoličke tiskovne agencije.
U pismo ministru Ljubiću podsjeća se da je biskup Komarica 29. siječnja razgovarao s šefom UNHCR-a u BiH Andrewom Mayneom, a načelno su se dogovorili da će pokušati inicirati održavanje jednog susreta u Banjoj Luci ili nekom drugom gradu na temu povratka.
Biskup Komarica je predstavnike UNHCR-a, ali i OSCE-a zamolio da se zauzmu kod Razvojne banke Vijeća Europe da donirana sredstva što prije bude operativna te da se konačno pokrene povratak i izbjeglih Hrvata (katolika) u banjalučku regiju – općine Banja Luka, Kotor-Varoš, Bosanska Gradiška, Mrkonjić-Grad i Prijedor te Bosansku Posavinu, podsjećajući da se tijekom svih poratnih godina samo mali broj – tek oko tri posto od izbjeglih Hrvata s područja RS-a mogao vratiti i ostati u svom rodnom kraju, jer im nije pružena ni politička ni pravna ni materijalna pomoć.
Razgovori sa udrugama
O pitanju povratka monsinjor Komarica jučer je u Biskupskom Ordinarijatu u Banjoj Luci razgovarao i s više od 20 predstavnika većeg broja udruga prognanih i izbjeglih Hrvata iz šireg banjolučkog područja koji su zainteresirani za povratak.
Biskup ih je upoznao sa sadržajem većeg broja razgovora, koje je proteklih dana vodio u Sarajevu i Banjoj Luci, s ministrom Damirom Ljubićem, predstavnicima međunarodnih organizacija i diplomatskih predstavništava, a u Banjoj Luci s generalnom konzulicom Republike Hrvatske Dunjom Jevak i savjetnicom ministra Davora Čordaša Marijom Rapo.
Ponovio je sugestije nadležnog ministra za ljudska prava i izbjeglice da se svi oni koji su u razdoblju nakon 1991. godine izbjegli iz BiH, čim prije trebaju javiti na javni poziv u njegovo ministarstvo, a da će rok za prijavljivanje na poziv biti produžen i nakon 7. veljače, do kada sada važi.
Zamolio je predstavnike Udruga da o tome obavijeste sve izbjegle i prognane Hrvate, osobito one, za koje pretpostavljaju da nisu dovoljno ili uopće upoznati s ovim mogućnostima.
Predstavnici udruženja su kazali da se velik broj prognanika i izbjeglica do sada prijavljivao na razne pozive i natječaje, ali nažalost bez uspjeha.
Naveli su veći broj direktnih opstrukcija od strane lokalne vlasti.
Za povratak prognanika u kotorvarošku općinu Vlada Republike Hrvatske je još 2007. obećala obnovu 50 kuća, da bi taj broj “predstavnici Vlade smanjivali na 30, pa na 20, ali do danas nije došla ni jedna cigla ni za jednu jedinu kuću”.
Nadležno ministarstvo iz Federacije BiH je prošle godine od 141 zahtjeva prihvatilo 98 kao ispravne, ali ništa nisu poduzeli da ljudi dobiju obećani materijal.
Obrasci
Nije nikome jasno da li će dosadašnje prijave bilo jednom ili drugom entitetskom ministarstvu, bilo saveznom ministarstvu BiH ili ministarstvu u Vladi Hrvatske, kao i kod međunarodnih organizacija – još vrijediti, ali se ponovno treba poslati prijava i na ovaj javni poziv od ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH.
Također nije jasno koji su pravovaljani obrasci za prijavljivanje, jer su do sada bili drugi, a sada opet drugi.
Upozorili su i na nužnu potrebu izgradnje infrastrukture, osobito puteva, električne mreže te opskrbe vodom, te otvaranjem radnih mjesta.
Inzistiraju da se što prije održi jedan radni sastanak u Banjoj Luci ili Kotor-Varoši sa svim nadležnim domaćim i međunarodnim predstavnicima, uključenim u proces povratka prognanih, a traže da se zahtjevi za povratak ravnopravno razmatraju i da imaju prednost oni, koji su najugroženiji.
Da li će ove utemeljene želje, pitanja ili zahtjeve htjeti čuti bilo tko od političkih predstavnika hrvatskog naroda u BiH i onda na njih reagirati pravim informacijama i akcijama pokazat će skora budućnost, navodi Tiskovna agencija Banjalučke biskupije.
