Mihaela Vargašević postavila je na Facebooku Vladi Republike Hrvatske jedno kratko pitanje: “Što činite po pitanju nezaposlenih ove države na rubu propasti?” Njeno pitanje i(li) Vladin odgovor do ovoga trenutka “zaradili” su 21.073 lajka.
Uz pitanje Mihaela je dodala i “komentar jednog građanina na nekom od portala i to samo iz razloga što ne može biti više istinit”:
“Ima na Balkanu jedna zemlja koja se graniči sama sa sobom. Gdje žive najljepše žene a natalitet opada. Gdje nezaposleni najviše rade. Gdje na najplodnijoj zemlji žive ljudi koji gladuju. Gdje vlakovi kasne po redu vožnje. Gdje svi igaju nogomet, a pobjeđuju u vaterpolu, košarci, rukometu ili odbojci. Gdje svi žure na posao, a nitko ne stiže na vrijeme. Gdje osmosatno radno vrijeme traje 12 sati. Gdje je zdravstveno besplatno, a liječenje skupo. Gdje su novinari slobodni da napišu što god im se naredi. Gdje su javne nabavke tajne, a državne tajne javne. Gdje se ratovi nikada ne završavaju. Gdje se povijest ponavlja svaki dan. Gdje su najbogatiji oni koji nikada nisu radili. Gdje je strana valuta uzeta za domaću. Gdje pametne zbog nerazumjevanja proglašavaju ludima, a lude sposobnima. Gdje nepismeni pišu povijest. Gdje su zakoni nezakoniti, a anarhija normalno stanje. Gdje se živi od budućnosti jer na sadašnjost nemamo pravo. Gdje se svatko svakom smješka, a nitko nikome ne želi dobro. Gdje sudski postupci traju duže od života. Gdje su samo poplave način navodnjavanja zemljišta. Gdje smatraju da će zemlja duže napredovati ako se što više nazaduje. Gdje normalni nisu potrebni, i zapošljavaju se podobni a ne sposobni. Ima na Blakanu jedna zemlja u kojoj poštenjem, iskrenošću i marljivošću nikad nećeš stići do željenog cilja…”
A Vladin opširan odgovor glasi:
“Mihaela, iako je stanje katastrofalno, ova Vlada nastoji upravo najugroženijoj skupini u RH – dakle
mladima, obrazovanima, a nezaposlenima – olakšati život.
U prvih 7 mjeseci otvoren je novi model najma stanova baš za mlade, dakle društveno poticanog najma,
kroz kupnju gotovih stanova na tržištu za potrebe najma.Tim modelom nastoji se osigurati
stanovništvu koje nije kreditno sposobno siguran dom uz fiksnu cijenu najma od 3,6 eura/m2,
aktivirati neiskorištene nekretnine uz sve popratne efekte, te povećati radnu mobilnost
stanovništva. Cilj je u periodu 2013. – 2015. u najam dati 3.000 stanova, odnosno svake godine
zaključiti približno 1.000 ugovora o najmu. Čini se super? Takve opcije prije nije bilo.
Nadalje, mladima koji ne mogu platiti fakultet, a uspješni su pokušali smo olakšati studentski
život, naime SVI redoviti studenti mogu besplatno studirati ukoliko izvršavaju svoje obveze u roku.
Čini se odlično za studente slabijeg imovinskog stanja? Ovo je odluka ove Vlade.
Zatim, zapošljavanje. I više nego se slažemo se da ljudima treba omogućiti da se radi. Omogućili smo
jednostavni d.o.o. s temeljnim kapitalom od 10 kuna i oko 750 kuna troškova osnivanja za razliku od
d.o.o.-a kojemu je temeljni kapital od 20 tisuća kuna, a troškovi osnivanja nekoliko tisuća. Imaš
poslovnu ideju? Možeš otvoriti tvrtku za 100 eura. Ove mjere također prije nije bilo.
No to nije sve. Smanjili smo doprinos za zdravstveno osiguranje s 15 na 13% te od početka sljedeće
godine smanjujemo ga na 12% sve kako bi se lakše zapošljavalo. Također se uvode ozbiljne poticajne
mjere za investitore kojima je cilj otvoriti nova radna mjesta. O sličnome je govorio i premijer
Milanović na drugom VladaUP-u: http://youtu.be/VHyTv7eMHmU
Štedi se, novaca nema, broj zaposlenih u javnom sektoru čiji se dohodak isplaćuje na teret proračuna
u odnosu na 30. prosinca 2011. godine prema evidencijama Ministarstva uprave smanjio se za 2.384
djelatnika. Smanjivat će se i dalje, radi se o broju od desetak tisuća ljudi. Ponavljamo, ne ide
preko noći.
Ovo su samo neke od važnijih i većih mjera za mlade, kako bi ih motivirali da ostanu u RH, jer biti
će bolje. Samo treba vremena i strpljenja, nakon 8 godina lošeg vođenja gospodarske politike.
Osim toga, naglašavamo kako su članovi tima sve redom mladi ljudi koji se također bore za bolji
položaj mladih u RH, koji također svakodnevno nailaze na prepreke i poteškoće u svakodnevnom radu i
životu. Dajemo sve od sebe, radimo svaki dan kako bi pokušali zaista približiti poteze Vlade koji se
mogu krivo protumačiti i biti krivo shvaćeni jer se ne vidi cijela slika.
Upravo ovakvi komentari i postovi daju nam još jači motiv kako bi dalje nastavili sa radom, kako bi
bili što bolji jer vjerujemo da svi zajedno imamo jednaku viziju Hrvatske. Mjere će polučiti
rezultate, samo treba još malo strpljenja i razumijevanja.
U nastavku je većina mjera koje poduzima Vlada i Ministarstvo rada i mirovinskog sustava na
smanjivanju nezaposlenosti:
Porast zaposlenosti rješavat ćemo novim investicijama i gospodarskim rastom čije
prave efekte očekujemo sredinom iduće godine.
Do tada će sva ministarstva, a posebno Ministarstvo rada i mirovinskog sustava raditi ono što može i
za što je nadležno – aktivnim mjerama za zapošljavanje i novim zakonskim mogućnostima poticati
poslodavce da lakše otvore radne mjesta, a nezaposlene da se lakše zaposle (povećanjem njihove
zapošljivosti kroz stjecanje radnog iskustva, obrazovanje, uključivanje u poslove nakon dugotrajne
nezaposlenosti) isl.
Za mjere aktivne politike zapošljavanja u proračunu je osigurano 27,5% više sredstva. Postoji čitav
niza mjera oglašen na web stranici HZZ-a (ukupno 13 različitih mjera za gotovo sve ciljne skupine
nezaposlenih-mladi, starije osobe,dugotrajno nezaposleni, osobe s invaliditetom, posebne skupine
nezaposlenih itd).
Potpore poslodavcima po mjerama su i bitno veće nego što se novim zakonskim rješenjem nude, no sve
su ograničene na godinu dana. Indikatori praćenja uspješnosti provođenja mjera su povišeni za sve
područne službe HZZ-a. Primjenjuju se novi komunikacijski planovi važni za efikasnu provedbu mjera,
te su uvedeni dodatni mehanizmi operativne ii upravljačke kontrole provedbe.
Prijedlogom novog Zakona o poticanju zapošljavanju kroz smanjenje cijene rada, proširili smo
dosadašnje područje olakšica (oslobađanje od svih doprinosa na plaću) na zapošljavanje ne samo
mladih osoba bez ikakvog iskustva već i mladih osoba koje imaju do 1 godine staža u zvanju za koje
se nisu školovali kao i na dugotrajno nezaposlene osobe koje su u HZZ duže od 2 godine. Osim toga
produžili smo mogućnost korištenja istih olakšica za navedene, proširene ciljne skupine s jedne na
dvije godine. Radi se o olakšici od 15,3% na plaću (doprinos za zdravstveno osiguranje, zaštiti na
radu, za zapošljavanje i za zapošljavanje osoba s invaliditetom).
Vezali smo korištenje olakšica samo za osobe koje su najmanje u evidenciji HZZ-a 3 mjeseca, odnosno
za dugotrajno nezaposlene 2 godine (jer u ovom trenutku velikog broja nezaposlenih na samoj
evidenciji HZZ-a te osobe moraju biti prioritet). Postavili smo dodatne uvjete za poslodavce-
poslodavci ne mogu iste olakšice koristiti nakon dvije godine, ako iste osobe za koje su već
koristili olakšice ne zadrže u radnom odnosu. Poslodavci inače navedene olakšice mogu koristiti samo
ako isplaćuju plaće, doprinose i poreze i ako ne otpuštaju radnike zbog poslovno uvjetovanog otkaza.
Ujedno smo postojeću mjeru za povećanje zapošljivosti mladih osoba bez iskustva kroz stručnog
osposobljavanja za rad u trajanju od jedne godine proširili na zvanja (Visoke školske spreme) za
koje nije potrebno polaganje stručnog ispita i na mogućnost korištenja i od strane privatnih
poslodavaca. Osposobljavanje za obrtnička zanimanja produžili na 2 g. što je važno za vezane obrte i
mogućnost polaganja majstorskog ispita. Nezaposlena osoba sama odlučuje da li takav oblik jačanja
svojih kapaciteta prihvatiti ili ne. Ako prihvati ide joj radni staž, sva prava iz rada (mirovinsko,
zdravstveno zaštita na radu isl) osim prava na plaću te joj zato država za to vrijeme isplaćuje
novčanu pomoć od 1600,00 kn. Može prekinuti takav oblik stručnog osposobljavanja (ako želi ),
posebno ako dobije ponudu za zapošljavanje u pravi radni odnos. Ova mjera nije namijenjena
poslodavcima već nezaposlenim osobama (koji sami odlučuju hoće ili neće prihvatiti). Korist je
dvostrana-mladi čovjek kroz rad stječe nova znanja , vještine i kompetencije, a poslodavac „mlade
snage“ u svom radnom okruženju. Ponavljamo, ovo nije mjera za zapošljavanje već poticanje
zapošljivosti i konkurentnosti mladih ljudi na tržištu rada za buduće zapošljavanje. Ne može se
zlouporabiti mjera, jer istu mjeru po vrlo strogim kriterijima prati i nadzire HZZ, a ne mogu je
koristiti poslodavci koji ne isplaćuju plaće, doprinose i poreze i koji zbog poslovno uvjetovanih
razloga otpuštaju radnike. Poslodavac mora osigurati i platiti mentora, kvalitetan program stručnog
osposobljavanja i ako osoba mora polagati stručni ispit ,isti ispit mora i platiti. Ako mlada osoba
vidi da se njezino osposobljavanje ne provodi po programu, javlja HZZ-u i program se obustavlja s
kaznenim odredbama novčanog karaktera za poslodavca (od 50 do 100.000, 00kn). U direktni monitoring
na terenu (bez posebne najave poslodavcu) odlaze i djelatnici HZZ-a.
Istim zakonom pojednostavili smo način sezonskog zapošljavanja u poljoprivredi dnevnim radnim
angažiranjem u vrijeme kada to poslodavcu s obzirom na vremenske uvjete najviše odgovara, plaćanjem
doprinosa kroz tkz. dnevni vrijednosni kupon ili vaučer. Time smo znatan dio dosadašnjeg crnog
tržišta rada legalizirali, a poslodavcima olakšali zapošljavanje. Na tim poslovima mogu biti
angažirani i nezaposlene osobe (koje se neće brisati iz evidencije HZZ-a) kao i umirovljenici za
koje smo istim prijedlogom zakona omogućili da legalno mogu raditi na tim poslovima bez prekida
statusa umirovljenika-jer se radi o povremenim i privremenim poslovima koji mogu u jednoj godini
trajati najduže 90 dana i odvijaju se na dnevnoj razini (dakle s mogućim prekidima od par ili više
dana) te se ne radi o bitno visokim iznosima dnevnica i ukupne zarade za 90 dana u godini.
Nadalje, evo koji su zakoni i podzakonski akti doneseni u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava u
prvih 6 mjeseci vezano za smanjenje nezaposlenosti :
1. Zakon o izmjenama Zakona o pravima i dužnostima zastupnika u Hrvatskom saboru (“Narodne
novine, broj 12/2012)
2. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme
nezaposlenosti („Narodne novine“, broj 25/2012)
3. Zakon o poticanju zapošljavanja („Narodne novine“, broj 57/2012)
4. Uredba o izmjeni Uredbe o osnivanju Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje
osoba s invaliditetom („Narodne novine“, broj 62/2012)
5. Odluka o utvrđivanju godišnje kvote za zapošljavanje stranaca za 2012. („Narodne novine“,
broj 25/2012)
1.2. Zakoni koji su upućeni na mišljenje resornim tijelima
1. Nacrt prijedloga zakona o izmjeni i dopunama Zakona o pravima i dužnostima zastupnika u
Hrvatskom saboru;
2. Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obvezama i pravima državnih
dužnosnika.
1.3. Zakoni koji su poslani u proceduru Vlade:
1. Nacrt prijedloga zakona o dopuni Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za
vrijeme nezaposlenosti
2. Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, s Konačnim
prijedlogom zakona;
1.4. Zakoni koji su u saborskoj proceduri :
1. Prijedlog zakona o kriterijima za sudjelovanje u tripartitnim tijelima i reprezentativnosti
za kolektivno pregovaranje
Mjere koje su poduzete:
1. Nezaposlenim ženama (koje su zbog izmjena zakona o mirovinskom osiguranju i neusklađenosti
zakona izgubile pravo na novčanu naknadu) omogućeno je produženje prava na novčanu naknadu do
ispunjenja godina života za starosnu mirovinu odnosno prijevremenu starosnu mirovinu, pod uvjetom da
ispunjavaju mirovinski staž
– Omogućilo se nezaposlenim osobama koje su u procesu obrazovanja da ostanu u evidenciji
Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, a ne da ih se administrativno briše (kao do sada) iz evidencije
– Proširili su se kriteriji po kojima se predsjednici i članovi uprava društava ne mogu
smatrati nezaposlenim osobama
– Visina cenzusa mogućeg primitka (kroz ugovor o djelu) nezaposlene osobe veže uz iznos
prosječne novčane naknade, a ne uz iznos minimalne plaće-kao pravedniji način u odnosu na sve one
koji rade, a ne primaju plaću ili su u evidenciji HZZ-a, a ne primaju nikakvu naknadu
2. Proširen je krug osoba koje mogu koristiti mjeru stručnog osposobljavanja za rad bez
zasnivanja radnog odnosa
– Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa do jedne godine prošireno je i
na zvanja za koja nije potrebno polaganje stručnog ispita, kao i na mogućnost korištenja i od strane
privatnih poslodavaca
– Osposobljavanje za obrtnička zanimanja produženo je na dvije godine, što je važno za vezane
obrte i mogućnost polaganja majstorskog ispita
3. Prošireno je dosadašnje područje olakšica (oslobađanje od svih doprinosa na plaću) za
zapošljavanje osoba koje imaju do godine dana evidentiranog staža u mirovinskom osiguranju, kao i za
dugotrajno nezaposlene osobe koje su u evidenciji HZZ-a duže od dvije godine, a produžena je i
mogućnost korištenja olakšica s jedne na dvije godine
4. Pojednostavljen je način sezonskog zapošljavanja na privremenim, odnosno povremenim
sezonskim poslovima u poljoprivredi dnevnim radnim angažiranjem i plaćanjem doprinosa unaprijed za
obvezna osiguranja kroz dnevni vrijednosni kupon. Legaliziran sezonski rad u poljoprivredi utjecat
će i na porast prihoda u naplati doprinosa za ovaj oblik rada, koji je do sada bio velikim dijelom u
sivoj zoni
5. Povećana financijska sredstva za provedbu mjera aktivne politike zapošljavanja. U 2011.
ukupno je 33.972 osoba obuhvaćeno mjerama aktivne politike zapošljavanja za što je bilo osigurano
281.402.900,00 kn, dok su za 2012. osigurana sredstva u iznosu od 358.800.000,00 kn za aktivne mjere
politike zapošljavanja ili 27,5% više pa se očekuje i veći obuhvat nezaposlenih osoba.
Napravljen i primijenjen novi komunikacijski plan provedbe mjera aktivne politike zapošljavanje
(proaktivan pristup MRMS-a, HZZ-a – radni sastanci s odgovornim osobama gradova, općina i županija).
Uspješno održana završna JIM- JAP Konferencija, na kojoj su podržane dosadašnje aktivnosti u
provedbi mjera aktivne politike zapošljavanja te nove zakonske mogućnosti propisane novim Zakonom o
poticanju zapošljavanja.
6. Završena je prva faza preustroja, restrukturiranje i jačanje kapaciteta HZZ-a radi jačanja
temeljne poslovne funkcije – posredovanja pri zapošljavanju zbog daljnje uspješnije decentralizirane
provedbe politika zapošljavanja na regionalnoj i lokalnoj razini. Tako je 20% visoko obrazovanih
osoba iz procesa podrške, unutarnjom preraspodjelom bez novog zapošljavanja počelo raditi u
temeljnom poslovnom procesu posredovanja pri zapošljavanju, a područne službe prerastaju u područne
urede s ciljem jačanja njihove odgovornosti u provođenju politika zapošljavanja. Novi Statut HZZ-a
pripremljen za usvajanje (sjednica Upravnog vijeća 14.lipnja 2012.)
– Racionalizacija dijela troškova HZZ-a kroz smanjenje broja članova Upravnog vijeća i 50%
niže naknade
– Racionalizacija dijela troškova Fonda za rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s
invaliditetom kroz smanjenje broja članova Upravnog vijeća i 50% niže naknade.
7. Održana Konferencija „Smjernice za razvoj mirovinskog sustava u Republici Hrvatskoj – Kako
do pravednog i održivog mirovinskog sustava (Zagreb, Hypo centar, 23. travnja 2012.).
8. Kontinuirano provođenje svih aktivnosti vezane za pripremu i programiranje intervencija u
okviru Operativnog programa, koordinaciju cjelokupne provedbe, financijskog upravljanja, praćenja i
vrednovanja, te ostale pripremne aktivnosti za korištenje sredstava Europskog socijalnog fonda.
– U okviru IPA IV. komponente Razvoj ljudskih potencijala ukupno je do sada provedeno 200
projekata, od čega je 158 projekata dodjele bespovratnih sredstava, ukupne vrijednosti od 19,12
milijuna eura, od čega je 16,3 milijuna eura financirano iz sredstava EU. Projekti su usmjereni na 3
ključna područja djelovanja – zapošljavanje, socijalnu uključenost i obrazovanje te je dosada gotovo
13.000 osoba u posljednjih godinu dana bilo izravno uključeno u projektne aktivnosti u okviru kojih
su, kao krajnji korisnici, bili uključeni i osobe s invaliditetom, nezaposlene osobe iznad 50.
godina starosti, dugotrajno nezaposlene osobe, mladi bez radnog iskustva, visokoobrazovane
dugotrajno nezaposlene osobe kao i pripadnici nacionalnih manjina. Održano je preko 50 radionica
potpore potencijalnim korisnicima u pripremi prijava za dodjelu bespovratnih sredstava u 15-tak
gradova Republike Hrvatske.
– Ukupno je do svibnja 2012. godine ugovoreno 41,99 mil EUR što predstavlja 51,01 %
cjelokupnog Operativnog programa 2007. – 2011., odnosno 93,26 % financijskog razdoblja 2007. – 2009.
– Za novih 9 dodjela bespovratnih sredstava ukupne vrijednosti od 23,4 mil EUR objavljeni su
natječaji, u tijeku su evaluacije te se ugovaranje očekuje u ovoj godini. Očekujemo da će se
ugovoriti barem jednak broj projekata kao u prethodnom razdoblju.
– Daljnji razvoj partnerskog pristupa i suradnja s predstavnicima civilnog društva, socijalnim
partnerima, dionicima na lokalnoj i regionalnoj razini u provedbi Operativnog programa Razvoj
ljudskih potencijala kroz redovno održavanje sjednica Sektorskog nadzornog odbora kako bi se
osigurala kontinuiranost u praćenju provedbe, uspješna koordinacija te pravovremeno identificiranje
budućih koraka i područja.”
