Znaju li čelnice HNS-a kad se sade trešnje?

Predsjednica HNS-a Vesna Pusić u subotu je na zagrebačkoj Trešnjevci već tradicionalno sudjelovala u akciji “Vratimo trešnje u trešnjevačka dvorišta“, koju su 14. godinu za redom organizirali HNS Grada Zagreba i podružnica Trešnjevka-sjever.

hns_tresnje
Zajedno s predsjednicom zagrebačkog HNS-a i ministricom graditeljstva i prostornog uređenja Ankom Mrak Taritaš i članicom Predsjedništva HNS-a i ministricom kulture Andreom Zlatar Violić, Vesna Pusić Zagrepčanima je dijelila sadnice trešanja. Cilj je akcije oplemeniti Trešnjevku i vratiti barem dio od 10 000 stabala trešanja, koliko ih je, prema zapisima Tina Ujevića, bilo na području nekadašnje općine Trešnjevka.

Akcija je protekla u dobrom ozračju. “Kad sam s 19 godina došla u Zagreb studirati stanovala sam u Ozaljskoj i u dvorištu je bila jedna ogromna trešnja, koje nažalost više nema. Bilo bi lijepo da na Trešnjevci cvatu trešnje“, prisjetila se Anka Mrak Taritaš.

“Ono što je najljepše bilo čuti ove godine su ljudi kojima su sadnice trešanja, koje im je prije dvije ili više godina poklonio HNS, procvjetale i donijele plodove“, rekla je Andrea Zlatar Violić zaključivši kako se HNS ovom, ujedno i jednom od svojih najstarijih gradskih akcija, doista trudi da se osjećaj pripadnosti Trešnjevki vrati ljudima koji tamo žive.

Ipak, možda napokon treba konstatirati jednu zanimljivu, i za ovu akciju nipošto ne nevažnu činjenicu, a to je da HNS, ni nakon 14 godina provođenja jedne lijepe i svake hvale vrijedne akcije nije doznao kad se zaprabvo sade trešnje, u koje doba godine. Jer da jest, sigurno ih ne bi dijelili 29. ožujka.

Da puno ne filozofiramo, evo što na tu temu kažu stručnjaci Voćarskog centra Ivković:

“Pravodobna priprema tla i sadnja voćki u jesen imaju veliku prednost, te jamči odličan primitak voćki i raniji dolazak u rodnost.

Voćka brzo obnavlja korijenov sustav, manji je gubitak rezervnih hranjiva, a poznato je da korijen u jesen ima intenzivan rast i obnovu oštećenog korijena prilikom vađenja sadnica što znači da voćka koja je posađena u jesen u proljeće ranije kreće, nije doživjela « šok» ako je sadimo u proljeće .

U jesen posađena sadnica ima veći porast što će biti odlučujuće i pozitivno se odražava na brže dolaženje voćke u rodnost.

No i rana proljetna sadnja je povoljnija nego kasna u proljeće. Kasna proljetna sadnja je moguća samo ako su se sadnice čuvale u hladnjači i ako postoji mogućnost zalijevanja.”