550 hrvatskih uglednika traži promjenu imena zagrebačkog Trga maršala Tita

Inicijativa za promjenu imena jednog od najljepših trgova u Zagrebu, Trga maršala Tita, ulazi u potpuno novu fazu: nakon pet velikih građanskih prosvjeda, koji su se godinama održavali početkom svibnja, a okupljenih tisuću do 5000 građana tražilo preimenovanje Trga, Građanska inicijativa za Hrvatsku bez totalitarističke simbolike, odnosno “Krug za Trg”, danas podnosi Gradskoj skupštini Zagreba novi zahtjev na kojemu je čak 550 potpisa uglednih građana, piše Večernji list.

“Tijekom ljeta skupili smo potpise 300 sveučilišnih profesora, 30 akademika i emeritusa i oko 150 najznačajnijih živućih hrvatskih umjetnika, glumaca i slikara”, izjavila je za Večernji list jedna od organizatorica potpisivanja zahtjeva.

U zahtjevu organizatora objašnjava se da inicijativu o preimenovanju trga u Trg Republike Hrvatske valja konsenzusom prihvatiti “radi civiliziranog i nenasilnog prevladavanja neprestanih opasnih političkih i građanskih sukoba zbog naziva sadašnjeg Trga maršala Tita. Važno je da se trg nazove po vrijednosti koju najviše Zagrepčana i najviše građana Lijepe Naše smatra neupitnom nacionalnom i civilizacijskom vrijednošću, epohalnim narodnim postignućem: po Republici Hrvatskoj!”.

Krug ne traži više da se Trg preimenuje u Kazališni, na što je Gradska skupština Zagreba tradicionalno ostajala bez reakcija, nego u univerzalni naziv – Trg Republike Hrvatske.

Među potpisnicima su i Ivan Aralica, Dubravka Babić, Stjepan Babić, Ivo Banac, Damir Begović, Kruno Bošnjak, Boris Bućan, Dražen Budiša, Lukrecija Brešković, Boris Buzančić, Dragica Cvek-Jordan, Ivan. Z. Čičak, Krešimir Dolenčić, Žarko Domljan, Jakša Fiamengo, Eduard Galić, Frano Glavina, Ivo Gregurević, Špiro Guberina, Hrvoje Hitrec, Branko Ivanda, Vasilije Jordan, Nada Kobali, Josip Kolanović, Kuzma Kovačić, Živko Kustić, Rudolf Labaš, Boris Ljubičić, Valentin Pozaić, Vlado Štefančić… i stotine drugih, piše Večernji list.

Kroz povijest trg je isprva nosio naziv Marvinski, jer je bio mjesto trgovanja stokom. Potom postaje Sajmišni, pa Trg kralja Aleksandra Karađorđevića, pa Willsonov trg, Sveučilišni, Kazališni, i najduže – Trg maršala Tita.