U povodu 90. rođendana zagrebačkog Zoološkog vrta u Muzeju grada Zagreba priređena je velika izložba “Zoološki vrt u Zagrebu 1925. – 2015.” zahvaljujući kojoj se građani hrvatske metropole mogu upoznati s bogatom poviješću ove vrijedne ustanove.
Izloženi su predmeti, dokumenti, fotografije i članci koji prikazuju uzbudljivo putovanje od samih početaka do današnjeg, modernog Zoološkog vrta. Pozivamo vas da na izložbi otkrijete, između ostalog, tko su bili prvih pet stanovnika Zoološkog vrta, gdje je Zoološki vrt bio privremeno premješten i zašto te kada su žirafe bili njegovi stanovnici. Izložba će u prostoru Muzeja grada Zagreba biti otvorena od 23. srpnja do 31. listopada.
Koncepciju izložbe potpisuje Željka Kolveshi, stručni suradnici su Charlotte Frank, Katarina Horvat, dr. sc. Srećko Leiner, Carmen Lhotka, Dubravka Petek, Marija Sabolić, mr. sc. Dubravka Zaninović Stančec, autor prostornog i likovnog oblikovanja je Adriana Čulek, Iva Marochini je autorica vizualnog identiteta i grafičkog oblikovanje izložbe i promidžbenog materijala, a za multimediju je zaslužan Darko Antoš.
Željka Kolveshi u prigodnom tekstu o izložbi i slavljeniku kojem je izložba posvećana piše:
“Otvoren je 27. lipnja 1925. u perivoju Maksimir zalaganjem ing. Mije Filipovića, osnivača, i uz podršku tadašnjeg gradonačelnika arh. Vjekoslava Heinzela. Prvih nekoliko godina razvoja moglo bi se nazvati romantičarskim razdobljem budući da se vrt formirao – nabava životinja, širenje terena, izgradnja nastambi – zahvaljujući svesrdnoj pomoći građanstva, prijatelja i uvjerenih entuzijasta, zagovaratelja i podupiratelja inicijative o potrebi postojanja ove kulturne i obrazovne ustanove u Zagrebu.
Od samih početaka te tijekom njegova devedesetogodišnjeg postojanja Zoološki vrt je privlačio znatiželjnike u velikom broju, Zagrepčane i goste grada. Istovremeno je proživljavao više i manje sretna razdoblja. O tome svjedoči ova izložba nastala na temelju istraživanja izvorne arhivske građe, opsežne postojeće fotodokumentacije profesionalnih fotografa i amatera, predmeta prikupljenih iz drugih srodnih ustanova te suradnje sa Zoološkim vrtom grada Zagreba. Kroz priču o Zoološkom vrtu ispričanu medijem izložbe prati se suživot životinja i ljudi, životinja i njihovih timaritelja, posjetitelja, upravitelja odgovornih za funkcioniranje vrta te njihovih brojnih suradnika zahvaljujući kojima se vrt stalno osuvremenjivao.
Tri ključna razdoblja u razvoju obilježena su poduzetim uređenjima vrta 1930-ih i 1950-ih godina te trećom fazom započetom 1990-ih godina koja traje i danas. Tijekom povijesnog razvoja svako od ta tri razdoblja bilo je obilježeno nekim prostornim, građevinskim i arhitektonskim uređenjem vrta, odnosno izgradnjom modernih nastambi.
Izložba se velikim dijelom referira i na tijek medijskog praćenja novosti u Zoološkom vrtu, u dnevnom tisku te brojnim sačuvanim filmskim materijalima koji su bilježili ambijent, atmosferu i život u vrtu, od prvog filmskog zapisa 1926. godine do današnjih dana.
Atrakcije vrta, dolazak prvih egzotičnih životinja i rekreiranje konteksta njihova života u vrtu – prvi majmun, prvi lav, prvi slon, prva žirafa, prvi morski lavovi – samo su neke od priča koje su prisutne na izložbi. Gotovo su uvijek tu i ljudi s kojima se životinje sprijateljuju, od Mije Filipovića, prvog Orpheusa Zoološkog vrta u Zagrebu, do svih drugih prijateljstava sa životinjama.
Specifičan medij izložbe omogućuje laku komunikativnost prezentiranih sadržaja, potiče interes te uključuje i velike i male posjetitelje koji su posredno ili neposredno, kroz tri generacije, do danas mogli obuhvatiti svoje doživljaje, emocije i iskustva povezana sa Zoološkim vrtom. Program igraonice za djecu, kao sastavni dio izložbe, potaknut je igrom – slagalicom Zoološki vrt iz fundusa Muzeja koja je bila vrlo popularna, a mogla se kupiti u trgovini Mavre Druckera, Ilica 39, u Zagrebu dvadesetih godina prošlog stoljeća.”
Povodom dolaska prvog slona u Zagreb Svijet je svoje izdanje od 9. kolovoza 1930. posvetio najnovijim vijestima iz Zoološkog vrta. Glavna atrakcija, dolazak slonice Mauzike nije prestajala izazivati pažnju posjetitelja i medija. Već nakon nekoliko dana od dolaska, objavljene su njene prve fotografije u novinama. Pojavila se i na naslovnici Svijeta u karikaturi Otta Antoninija.
Fotografija potpisana Zoološki vrtić u Pristerovom dvorištu otkriva gotovo nevjerojatan podatak da je Zoološki vrt u ljeto 1928. godine bio privremeno preseljen na adresu na Jelačićevom trgu br. 15 kako bi zaradio novac za uzdržavanje i otplatu zajma za nabavu životinja.
Arhitekt Otto Prister, vlasnik lijepe jednokatnice s velikim vrtom na južnoj strani središnjeg gradskog trga, na nagovor prijatelja i kolege ing. Mije Filipovića, ustupio je besplatno vrt svoje kuće u koji su bile premještene i pokazivane (uz plaćanje) životinje iz Zoološkog vrta.
Izložbu upriličenu u povodu 90. obljetnice osnutka Zoološkog vrta u Zagrebu otvorio je gradonačelnik Milan Bandić.
“Izložba uz pomoć fotografija, dokumentacije i novinskih članaka svjedoči o dugoj povijesti Zagreba i Zoološkog vrta, za čiju smo rekonstrukciju iz europskih fondova povukli najviše sredstava, pet milijuna eura”, naglasio je zagrebački gradonačelnik, istaknuvši da će se, nakon rekonstrukcije Zoološkog vrta, izložba iz Muzeja Grada Zagreba za stalno postaviti u Maksimiru.
“Zoološki vrt zaštitni je znak Zagreba, kao i Jelačić plac, zgrada HNK ili katedrala, a po broju posjetitelja čak je šesta turistička destinacija u Hrvatskoj”, dodao je.
Foto: Ilustrirani tjednik Svijet i Zagreb.hr
