Svega dva i pol mjeseca nakon što jeMilo Đukanović dužnost premijera prepustio mladom Igoru Lukšiću, vladajuća Demokratska partija socijalista (DPS) suočava se s ozbiljnim izazovom etničkih podjela. Popis stanovništva, koji će se provesti od 1. do 15. travnja, vratio je na dnevni red temu tko se kako osjeća, kojim jezikom govori i kojoj crkvi pripada.
Iako je Crna Gora građanska država, prosrpska oporba shvatila je popis kao pitanje života i smrti. Oporbeni lideri, predvođeni mitropolitom Srpske pravoslavne crkve Amfilohijem (Radovićem), obilaze domove i apeliraju na građane da se izjasne kao Srbi. Na izvanrednom popisu 2003. godine 32 posto građana izjasnilo se kao Srbi; na parlamentarnim izborima 2009. godine oporba je ukupno dobila 33 posto glasova, ali u tom postotku veliki dio čine glasači Socijalističke narodne partije Srđana Milića i Pokreta za promjene Nebojše Medojevića, koji se trude predstaviti kao građanske stranke.
Prosrpskim strankama logističku pomoć pruža srbijanska vlada. U dokumentu koji je nazvan Strategija za povezivanje sa srpskim zajednicama izvan granica Srbije, usvojenom u siječnju, vlada srbijanskog premijera Mirka Cvetkovića naznačila je kao svoj strateški cilj ostvarivanje statusa konstitutivnog naroda za Srbe u Crnoj Gori. Za provođenje cilja operativno je zadužen Mlađan Đorđević, savjetnik predsjednika Srbije Borisa Tadića, koji mjesecima vodi koordinaciju prosrpskih stranaka i organizacija na sjeveru Crne Gore.
Hrvati i Bošnjaci se također mobiliziraju uoči popisa stanovništva. Hrvatska zajednica organizirala je nekoliko sastanaka pod pokroviteljstvom veleposlanstva u Podgorici i Katoličke crkve. Organizirana je i kampanja, koja uključuje i postavljanje jumbo plakata sa sloganom “Hrvati smo, govorimo hrvatski” u svim gradovima Crne Gore gdje žive Hrvati. Tom jasnom porukom Hrvatsko nacionalno vijeće CG svoje sunarodnjake, poziva da se bez straha i slobodno izjasne kao Hrvati na predstojećem popisu, kako bi očuvali svoj identitet. No, iste noći kada su postavljeni, plakati su u Tivtu i Baru oštećeni.
Bošnjaci imaju kampanju kako bi se izbjeglo ponavljanje podjela na Bošnjake (7,7 posto) i Muslimane (3,9 posto), što je bio slučaj na popisu 2003. Jedina etnička zajednica koja očekuje realan rast na popisu su Albanci, kojih je na popisu održanom prije osam godina bilo pet posto. No, s prirodnim prirastom koji je bujao osamdesetih godina prošlog stoljeća i optimizmom zbog izdvajanja od čvrste ruke Beograda, postotak Albanaca mogao bi značajno porasti.
