Može li se Bosna i Hercegovina promjenama Daytonskog ustava transformirati u funkcionalnu državu, po volji svih njenih građana, ili se građani slažu sa sadašnjim stanjem koje prijeti dezintegracijom. Tom dvojbom bavi se bivši slovenski predsjednik Milan Kučan u svojoj analizi stanju u BiH koju je, kako piše ljubljansko “Delo”, sačinio za premijera Boruta Pahora.
Kučan je, u svojstvu posebnog izaslanika, nekoliko mjeseci kontaktirao sa stranama u BiH te sačinio je analizu stanja, koja je u utorak, u nazočnosti Kučana, premijera Pahora, te ministra vanjskih poslova Samuela Žbogara, predstavljena na vanjskopolitičkom odboru slovenskog parlamenta, iza zatvorenih vrata. S Kučanovim izvješćem Pahor je već upoznao i svoje međunarodne sugovornike.
Po pisanju “Dela”, Kučan u izvješću “ne nudi rješenja, ali daje dijagnozu i analizu sadašnjih prilika u BiH”. “Njegova je poruka da je odgovornost za BiH kao državu ne leži na međunarodnoj zajednici, nego na njenim građanima pred koje se postavlja pitanje koliko im BiH znači. To je ozbiljan izazov s kojim se se suočava BiH, to je jedino pravo pitanje”, rekao je za list neimenovani sugovornik upoznat sa sadržajem Kučanova izvješća.
Dodao je da bi se u slučaju negativnog odgovora građana u BiH na pitanje koliko im BiH kao država znači, logično otvorila pitanja o njezinoj dezintegraciji po linijama njenih sadašnjih etničkih podjela, s upitnom mogućnošću priključenja njenih djelova Srbiji i Hrvatskoj te također upitnom mogućnošću formiranja samostalne bošnjačke države.
Sugovornik “Dela” tvrdi da Kučanova analiza prilika u BiH govori da je Dayton “preživio” odnosno zastario, a istodobno pred državljane BiH postavlja ozbiljnu zadaću – da sami sebi postave pitanje koliko im BiH kao država znači te da je to jedino pravo pitanje.
Kučana je Pahor prije četiri mjeseca angažirao kao svog izvjestitelja za BiH, sa zadaćom da ispita mogućnosti ustavnih promjena u BiH. Slovenija ocjenjuje da zastarjeli Daytonski ustav blokira uspostavu funkcionalne vlasti nakon lani provedenih izbora, a priječi i daljnji napredak BiH prema euroatlantskim integracijama i potencijalno povećava nestabilnost u regiji, na što Pahor stalno upozorava tražeći poticaje Bruxellesa za stvarnu europsku perspektivu cijele regije.
Pahor je u utorak, nakon zatvorenog sastanka parlamentarnog odbora za vanjsku politiku, novinarima rekao da bi Europska unija morala više pažnje posvetiti europskoj perspektivi BiH i davati joj odgovarajuće poticaje u tom smislu, i to unatoč drugim izazovima s kojima se suočava, poput stanja u sjevernoj Africi. U suprotnom bi se i stanje u BiH, koja je na europskom pragu, moglo sigurnosno pogoršati, upozorio je Pahor.
