Danas je mostarskoj katedrali Marije Majke Crkve mons. Tomo Vukšić zaređen je za biskupa, prvoga vojnog ordinarija u Bosni i Hercegovini. Svečano Misno slavlje predslavio je glavni zareditelj kardinal Vinko Puljić, nadbiskup metropolit vrhbosanski, u zajedništvu sa suzarediteljima mons. dr. Ratkom Perićem, biskupom mostarsko-duvanjskim i apostolskim upraviteljem trebinjsko-mrkanskim, i mons. dr. Franjom Komaricom, biskupom banjolučkim i predsjednikom Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, te s još 25 (nad)biskupa iz Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Makedonije i Austrije među kojima su bila i tri apostolska nuncija: mons. Alessandro D’Errico, apostolski nuncij u BiH, mons. Mario Roberto Cassari, apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj i mons. Petar Rajič, apostolski nuncij u Kuvajtu. Uz vojne ordinarije iz Hrvatske i Austrije, Misu su suslavili generalni vikar vojnoga ordinarijata u Slovačkoj, delegat vojnoga biskupa iz Njemačke, te vojni vikar iz Slovenije i više od 250 svećenika iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Crne Gore i drugih zemalja. Među svećenicima suslaviteljima bio je i veći broj provincijalnih poglavara te profesori Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Sarajevu. Na Euharistiji su sudjelovale i brojne redovnice na čelu sa svojim poglavaricama među kojima i predsjednica Konferencije viših redovničkih poglavara i poglavarica BiH s. Ivanka Mihaljević, bogoslovi Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa u Sarajevu predvođeni svojim poglavarima, sjemeništarci, članovi obitelji novoga biskupa, kao i skupina vjernika iz njegove rodne župe Studenci te drugi vjernici.
Deseteročlanu delegaciju Srpske pravoslavne crkve predvodila su dvojica pravoslavnih episkopa, gospodin Grigorije Durić, episkop zahumsko-hercegovački. Nazočni su bili i predstavnici Islamske zajednice na čelu s Ismailom ef. Smajlovićem, vojnim muftijom u BiH, i delegatom Nazifom ef. Garibom, mostarskog muftije.
U ime Ministarstva obrane na Misi i obredu ređenja sudjelovala je g. Marina Pendeš, zamjenica ministra obrane, a nazočio je i g. Muhamed Smajić, tajnik Ministarstva. Iz Oružanih snaga Bosne i Hercegovine sudjelovalo je oko pedeset časnika i stotinu pedeset vojnika. Iz Ureda katoličkog vojnog dušobrižništva Misu je suslavio mons. Tomo Knežević, ravnatelj Ureda katoličkog dušobrižništva Ministarstva obrane BiH, i devet vojnih kapelana, a sudjelovali su i djelatnici Ureda. Na ređenju su bili i predstavnici različitih razina civilnih vlasti u Bosni i Hercegovini, kao i lokalnih vlasti, diplomata akreditiranih u BiH, političkih, znanstvenih, obrazovnih, kulturnih i gospodarskih institucija, te Malteškog reda.
Nakon svečane procesije, pozdrav svim nazočnima uputio je biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski mons. dr. Ratko Perić podsjetivši da je u malo više od godinu dana ovo drugo biskupsko ređenje u mostarskoj katedrali Marije Crkve. “U 130 godina uspostavljene pune i redovite Biskupske hijerarhije ova je Mostarsko-duvanjska biskupija, ne uključujući Trebinjsku dijecezu, inkardinirala 125 biskupijskih svećenika i dala 5 biskupa. U istom razdoblju s područja biskupije zaređeno je na stotine svećenika, pripadnika u prvom redu Hercegovačke franjevačke provincije te drugih biskupija i redovničkih zajednica u hrvatskom narodu. Iz ove su biskupije ponikla brojna zvanja redovnika i redovnica u raznim provincijama. Bogu hvala na njegovu daru”, istaknuo je biskup Perić zaželjevši mons. Vukšiću da, u skladu sa svojim biskupskim geslom – Mir vam svoj dajem – donosi Isusov mir koji osvaja ljudska srca za Boga, mir koji nam nikakve zemaljske neprilike ne mogu oduzeti i koji ne ovisi ni o kakvim vanjskim ljudskim i svjetskim okolnostima jer je čisti Božji dar.
Nakon toga apostolski nuncij u BiH nadbiskup Alessandro D’Errico pročitao je na latinskom jeziku apostolsko pismo “Magni aestimamus” pape Benedikta XVI. o uspostavi Vojnog ordinarijata u Bosni i Hercegovini te pokazao Apostolsko pismo metropolitu Puljiću i svima prisutnima. U pismu papa Benedikt XVI., između ostalog, mons. Vukšiću piše povjeravajući mu službu pastira Vojnog ordinarijata: “Tako nam se Ti, ljubljeni sine, koji si u Mostarsko-duvanjskoj biskupiji pohvalno radio pokazujući darove duha i uma i vještinu postupaka, činiš posve dostojnim i prikladnim da vršiš ovu službu”.
Prvo čitanje iz Knjige proroka Izaije (2, 1-5) pročitao je brigadni general Ivica Jerkić, a drugo čitanje iz poslanice Efežanima (2, 13-22) general bojnik Anto Jeleč dok je Evanđelje otpjevao đakon vlč. Ivan Rako. Nakon navještenog Evanđelja, dvojica prezbitera pratitelja mons. Ivan Vukšić i fra Rade Vukšić dopratili su mons. Vukšića do oltara. Nakon što je fra Rade priopćio kardinalu Puljiću da “Sveta Majka Crkva katolička ište da prezbitera Tomu zaredi za odgovornu službu biskupstva”, nuncij D’Errico je pročitao na latinskom jeziku Apostolski nalog te pokazao Bulu metropolitu Puljiću i svima nazočnima.
Na početku prigodne propovijedi kardinal Puljić je podsjetio da je upravo toga dana prije šest godina preminuo sluga Božji Ivan Pavao II. koji će uskoro biti proglašen blaženim. Napomenuvši da je mons. Vukšić za biskupsko geslo uzeo Isusove riječi “Mir vam dajem”, podsjetio je da je papa Ivan Pavao II.. u Sarajevu, 13. travnja 1997. o tome rekao sljedeće: “Mir koji Krist dariva svojim učenicima nije mir što pobjednici nameću pobijeđenima, jaki slabijima. Taj mir ne nalazi svoje opravdanje u sili oružja. On se, naprotiv, rađa iz ljubavi. Rađa se iz Božje ljubavi prema čovjeku i čovjekove ljubavi prema čovjeku”. Obraćajući se ređeniku Vukšiću, kardinal Puljić mu je na početku svoje propovijedi izrazio dobrodošlicu u zbor nasljednika apostola ističući da je služba vojnog ordinarija prva i nova služba u episkopatu Biskupske konferencije BiH i u zemlji Bosni i Hercegovini.
“Tvoje geslo živo govori o službi i ulozi poslanja: u ime Kristovo i u Kristovom duhu biti graditelj mira, a to je vojna služba u ovoj zemlji… Vršit ćeš svoje poslanje u ovoj zemlji kojoj nametnuše mir, ali ne pravedni nego ostadoše tolike nepravde ozakonjene. Posebno ozakoniše ‘etničko čišćenje’, pred kojim izrazom se zgražam, jer to pokazuje da je narod nešto prljavo te ga treba izbaciti kao nečist. Dajući potporu jačemu opteretiše mogućnost i pravo povratka. Također, ovosvjetski mir koji živimo, neprestano živimo u strahu za svoj identitet i jednakopravnost na svim prostorima ove zemlje Bosne i Hercegovine na kojima se prostire jurisdikcija našeg biskupskog djelovanja, a sada i Tvoja kao vojnog ordinarija.”, rekao je kardinal Puljić naglasivši da u BiH i ljude u njoj valja ugraditi ljubav koja je sama graditeljica mira. Istaknuo je da će poslanje mons. Vukšića biti snažna poruka i svim strukturama vlasti da se napokon prihvati ugrađivanje u javnost moralnih načela i duhovnih dobara za čovjeka.
Poslije homilije uslijedio je čin biskupskog ređenja. Na početku je mons. Vukšić obećao sve do smrti vršiti službu što mu je od apostola povjerena, vjerno i ustrajno propovijedati Kristovo evanđelje, čuvati čistim i cjelovitim poklad vjere, graditi i trajno ostati u Kristovoj Crkvi i u jedinstvu sa zborom biskupa pod vlašću nasljednika blaženog Petra apostola, biti poslušan Svetom Ocu, brinuti za sveti Božji narod te biti ljubazan i milosrdan prema siromasima i tuđincima i prema svima koji oskudijevaju. Dok je ređenik Tomo ležao prostrt na tlu pred oltarom, biskupi, svećenici, redovnici, redovnice i sav puk pjevali su Litanije svih svetih, pod vodstvom đakona Ivana Marčića. Središnji čin ređenja bilo je polaganje ruku glavnog zareditelja kardinala Puljića na glavu ređenika Tome što su potom učinili i suzareditelji biskupi Perić i Komarica kao i svi nazočni biskupi. Tijekom molitve ređenja nad glavom ređenika držan je otvoreni evanđelistar. Potom je kardinal Puljić pomazao glavu ređenika Tome svetom krizmom te mu predao evanđelistar i na ruku stavio biskupski prsten, a na glavu solideo i mitru i predao mu pastirski štap kao znamenja biskupstva. Na kraju obreda ređenja biskup Vukšić je udijelio blagoslov okupljenima unutar i ispred katedrale, te izmijenio poljubac mira sa svim nazočnim biskupima.
Na kraju Mise čestitku biskupu Vukšiću uputio je u ime članova Biskupske konferencije BiH njezin predsjednik biskup Komarica. “Upravo, uvođenje dušobrižništva u Oružane snage BiH, pokazalo se kao uistinu dragocjen doprinos – prvenstveno struktura dosadašnjih kompetentnih vlasti u ovoj zemlji, ali i predstavnika Crkava i vjerskih zajednica za budućnost naše zemlje. Svima njima izražavam u ovoj svečanoj prigodi iskrenu zahvalnost”, kazao je biskup Komarica izrazivši biskupu Vukšiću želju za što plodniju suradnju s biskupima BiH te tijesnu suradnju s najbližim suradnicima, s predstavnicima Srpske Pravoslavne Crkve i Islamske Zajednice u Oružanim snagama BiH kao i sa svim mjerodavnim strukturama vlasti u Bosni i Hercegovini.
Čestitku prvom novoposvećenom vojnom biskupu Vukšiću u ime nazočnih i nenazočnih vjernika-katolika djelatnika Ministarstva obrane i pripadnika Oružani snaga BiH i u ime katoličkih vojnih dušobrižnika uputio je ravnatelj Knežević. “Vojnom ordinarijatu u Bosni i Hercegovini ostavljamo uređeno katoličko dušobrižništvo sa svim potrebnim pretpostavkama to jest s uređenim središnjim uredom i osam vojnih kapelana na devet kapelanskih mjesta, a koje se uz Kancelariju pravoslavnog dušobrižništva i Ured vojnog muftije kao dijela jedinstvene Vjerske službe Ministarstva obrane BiH, temelji na istim zakonskim pravima i obvezama. Biskupima i svakoj pojedinoj biskupiji ostavljamo dušobrižničku skrb za redarstvenike svih ustrojbenih razina: državnoj, entitetskoj i županijskoj te za pritvorenike i zatvorenike na istim razinama, a za koje je do sada skrbio naš Ured katoličkog dušobrižništva Ministarstva obrane BiH”, kazao je ravnatelj Knežević. Kao konkretni znak dobrodošlice Hrvata-katolika pripadnika Oružanih snaga BiH biskupski štap mons. Vukšiću predao je brigadni kapelan Oružanih snaga BiH fra Marko Oršolić.
U svom obraćanju biskup Vukšić je zaželio da sve bude na Božju slavu, u službi dobra svih ljudi i na duhovnu korist vjernika. Izrazio je želju da Euharistijsko slavlje i obred ređenja budu dokaz zajedničke vjernosti Katoličkoj Crkvi i znak njezina jedinstva i trajne povezanosti sa Svetim Ocem kao i jedinstva pokrajinske Crkve u Bosni i Hercegovini te jedinstva s Crkvom među Hrvatima i s Crkvom u svim zemljama odakle su biskupi došli. “Po prisutnosti pravoslavnoga vladike i svećenika neka bude znak našega uzajamnog poštivanja i spremnosti na djelovanje za jedinstvo među kršćanima. Po prisutnosti predstavnika Islamske zajednice znak naše otvorenosti za suradnju i međureligijski dijalog. Po prisutnosti predstavnika pravoslavnog i islamskoga dušobrižništva u Oružanim snagama neka današnje događanje bude viđeno kao znak prijateljstva onih koji služe duhovnom dobru vjernika. Po prisutnosti predstavnika civilne vlasti, osoba različitih političkih uvjerenja i kulturnih usmjerenja neka ovo liturgijsko slavlje bude, kao mali mozaik i preslik složenosti našega društva, uzorak za usklađeno slaganje svih kamenčića od kojih se sastoji isto društvo”, kazao je biskup Vukšić pozdravljajući na osobit način svećenike koji djeluju u vojnom dušobrižništvu u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine. U pratnji svojih suzareditelja biskupa Perića i Komarica, biskup Tomo je prošao kroz katedralu podjeljujući svoj biskupski blagoslov.
Tijekom Mise pjevao je Katedralni oratorijski zbor, pod ravnanjem mo. don Dragana Filipovića, koji je, također, skladao nekoliko pjesama koje su pjevane na Misi ređenja. Sudjelovao je i Orkestar Oružanih snaga BiH.
Nakon Mise slijedi svečani ručak u mostarskom hotelu “Ero” tijekom kojeg će svoje čestitke biskupu Vukšiću izreći: mons. dr. Marin Srakić, nadbiskup đakovačko-osječki i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije, mons. Juraj Jezerinac, vojni ordinarij u Republici Hrvatskoj, gospodine Grigorije Durić, vladika zahumsko-hercegovački, prof. dr. Pavo Jurišić, dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Sarajevu, g. Marina Pendeš, zamjenica ministra obrane BiH, g. Slavo Puljić, general-bojnik, zamjenik načelnika zajedničkog stožera OS BiH, g. Ismail ef. Smajlović, vojni muftija, i g. Ljubo Bešlić, gradonačelnik Mostara.
Tomo Vukšić rođen je 9. siječnja 1954. u Studencima kod Ljubuškog, od roditelja, sada već pokojnih, Ivana i Mare, r. Petković. Roditelji su imali još jednoga sina i dvije kćeri. Završivši osnovnu školu u Studencima (1961.-1965.) i Ljubuškom (1965.-1969.), pohađao je gimnaziju u Zagrebu (1969.-1973.) i položio ispit zrelosti. Filozofsko-teološki studij završio je u Sarajevu (1973.-1980.) s prekidom vojne obveze u Subotici i Zrenjaninu (1977.-1978.).
Zaređen je za svećenika Mostarsko-duvanjske biskupije u Studencima, 29. lipnja 1980. Bio je župni vikar u katedrali u Mostaru (1980.-1982.). Zatim, kao stipendista Propaganda Fide, postigao je magisterij (teologija-patrologija) na Papinskom orijentalnom institutu u Rimu (1984.) te iz kanonskoga prava na Papinskom sveučilištu Urbaniana (1986.). Od 1986. do 1988. vršio je službu tajnika Biskupije i biskupa Pavla Žanića. Poslije toga bio je pitomac Papinskoga hrvatskog zavoda sv. Jeronima u Rimu (1988.-1991.), i ponovno student na Papinskom orijentalnom institutu, gdje je postigao doktorat (1991.) s naslovom: “Međusobni odnosi katolika i pravoslavaca u Bosni i Hercegovini od 1878. do 1903. Povijesno teološki prikaz”.
Vrativši se u domovinu, bio je pročelnik Teološkog instituta u Mostaru (1991.-1994.), predavač na Teološkom institutu u Dubrovniku (1992.-1997.), vicerektor Bogoslovije u Sarajevu (1993.-1998.), sudski vikar u Mostarsko-duvanjskoj biskupiji (1993.-2009.), ravnatelj Katoličke tiskovne agencije Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine (1998.-2005.), član Mješovitoga povjerenstva za primjenu Temeljnog ugovora između Svete Stolice i Bosne i Hercegovine, predavač na postdiplomskom studiju na KBF-u Zagrebu od 2005. U času imenovanja bio je generalni vikar Mostarsko-duvanjske biskupije (od 2009.) te profesor patrologije i ekumenske teologije na Bogoslovnom fakultetu u Sarajevu i Teološkom institutu u Mostaru (od 1991.). Autor je brojnih publikacija iz teologije, kanonskoga prava, povijesti Crkve, suvremenih pitanja. Objavio je više knjiga. Bibliografija znanstvenih članaka i popularnih osvrta i napisa novoga biskupa, vojnog ordinarija, broji više od 750 naslova u raznim zbornicima, časopisima i novinama. [kta]
