Poglavar Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Mustafa Cerić najavio je revoluciju islamskih vjernika na ulicama Sarajeva po uzoru na zbivanja u Egiptu i Tunisu, a povod za to je odluka je ministarstva obrazovanja Sarajevske županije po kojoj će se uspjeh iz vjeronauka u osnovnim školama ubuduće ocjenjivati opisnim umjesto brojčanim ocjenama te neće utjecati na konačni uspjeh učenika nakon završetka razreda.
“Ako budete dirali u vjeronauk, imat ćete ‘sarajevsko ljeto’ na ulicama Sarajeva, da znate”, kazao je reis Cerić na okupljanju muslimanskih vjernika u Blagaju kod Mostara proteklog vikenda.
Odluku o novom načinu ocjenjivanja uspjeha učenika koji uče vjeronauk u javnim školama poglavar Islamske zajednice u BiH opisao je kao dokaz da ministar obrazovanja Sarajevske županije Emir Suljagić “mrzi islam i muslimane”.
Obrazovni sustav u BiH potpuno je decentraliziran pa ga Republika Srpska uređuje na jedan način, a svaka od deset županija u Federaciji BiH na način propisan vlastitim zakonima.
Vjeronauk je uveden u sustav svih javnih škola unatoč protivljenju dijela javnosti, s tim da se taj predmet uči kao izborni, no jednom kada se za to odluče učenik ili njegovi roditelji, on postaje obavezan i ocjenjuje se, a ocjena je po pravilu ulazila u konačni prosjek na završetku školske godine.
Ministar Suljagić je pak ocijenio da se time u pravilu diskriminiraju učenici koji ne pohađaju vjeronauk, tim prije jer u školama gotovo nigdje nije uveden zamjenski predmet za vjeronauk poput, primjerice, etike, iako je to bila zakonska obaveza.
“Naša djeca ne mogu pred našim zakonima biti u neravnopravnom položaju, ne mogu biti jednaka i jednakija. Drugi je razlog to što u ovom trenutku naprosto nema novca za uvođenje alternativnog predmeta”, pojasnio je Suljagić svoj postupak u jednom od javnih očitovanja za lokalne medije.
Na Suljagićevu su odluku zajednički reagirali vjerskoprosvjetna služba Rijaseta IZ BiH i katehetski ured Vrhbosanske nadbiskupije, uputivši ministru službeni zahtjev da se odluka poništi.
Jedan od argumenata bilo je i to što je temeljnim ugovorom između BiH i Svete Stolice definirano da država BiH priznaje vjeronauk kao temeljno pravo pod istim uvjetima kao i za sve druge obavezne predmete.
Međureligijsko vijeće BiH izrazilo je iznenađenje jer se Suljagić nije ni s kim konzultirao te je ministrov potez u priopćenju opisalo kao “udar na vjeronauk, crkve i vjerske zajednice”.
Reis Cerić je u jednom od prvih istupa optužio Suljagića za izdaju onih koji su poginuli u ratu za obranu BiH.
“Oni koji leže na Kovačima (groblju u Sarajevu na kojemu su pokopani poginuli pripadnici Armije BiH) nisu dali živote da bi on (Suljagić) ukidao vjeronauk”, izjavio je Cerić u džamiji u Sarajevu, dodajući da mu pravo za to nisu dali ni članovi obitelji Suljagić ubijeni u Srebrenici.
Cerić je sugerirao da je promjena načina ocjenjivanja tog predmeta tek uvod u njegovo potpuno ukidanje.
Suljagić se pak osjetio posebice pogođen Cerićevim istupom i zbog toga što je osobno preživio genocid u Srebrenici, gdje je i rođen 1975. godine.
U vrijeme pada srebreničke enklave u srpnju 1995. godine radio je kao prevoditelj za UNPROFOR i preživio je isključivo zahvaljujući toj činjenici.
Srpske su postrojbe pak ubile trinaest članova njegove obitelji.
Ceriću je stoga javno poručio da ga nema pravo prozivati na taj način, a posebice da ne smije zlorabiti tragičnu smrt članova njegove obitelji.
U obranu ministra Suljagića stali su brojni mediji i nevladine udruge, poput PEN centra i Helsinškog odbora.
Franjevac Petar Jeleč u javnom je reagiranju istaknuo da u Suljagićevoj odluci nema ničega prijepornoga. “Osobno sam bio i ostao mišljenja da vjeronauku uopće nije mjesto u školama, jer je dosadašnja praksa i u Hrvatskoj i u Srbiji, a evo i u BiH, pokazala da je riječ o promašenom projektu”, kazao je Jeleč, zauzevši se za uvođenje predmeta religijske kulture.
Dino Abazović, sociolog religije i profesor na sarajevskom Fakultetu političkih znanosti, podsjetio je pak da odnos religijskih zajednica i države ni u Europskoj uniji nije jednoznačno riješen.
“No kako god država i religijske zajednice uredile svoj odnos, on ne smije rezultirati diskriminacijom onih koji ne pripadaju konkretnim religijskim zajednicama. Po mom sudu, ministarstvo nije narušilo ova načela”, kazao je Abazović, čiju izjavu prenosi “Oslobođenje”.
Upravni odbor Helsinškog odbora za ljudska prava u BiH priopćio je da je zaprepašten Cerićevim govorom vjerskom skupu u Blagaju 15. svibnja. U priopćenju za javnost upućenom iz HOBiH se navodi da je po javnost uznemirujuća huškačka najava “sarajevskog ljeta” apsolutno ispod digniteta jednog vjerskog dostojanstvenika.
“Demokratski i civilizirani svijet ne poznaje takve istupe. Ove i druge kvalifikacije i uvrede koje su tijekom tog skandaloznog govora reisa Cerića upućene i na račun predsjednice Helsinškog odbora, dugogodišnjeg ombudsmena i potvrđenog borca za ljudska prava, predstavljaju otvorenu prijetnju i poziv na linč”, navodi se u priopćenju.
HOBiH podsjeća da je putem javnog priopćenja već podržao mjere ministra Suljagića za dosljednu primjenu Okvirnog zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju u BiH, “te da je ovaj stav, bio povod da predsjednicu ove nevladine organizacije reis, između ostalog, proglasi mrziteljom islama i muslimana”.
Upravni odbor HOBiH izražava nadu “da iza neprimjerenog i prijetećeg kazivanja reisu-l-uleme ne stoji Islamska zajednica BiH”. “S tim u vezi, pozivamo nadležne institucije da analiziraju Cerićev govor i procijene ima li u njemuelemenata govora mržnje i zapaljivog govora”, stoji u priopćenju.
