U svom skoro šestosatnom svjedočenju na suđenju za zločin nad hrvatskim civilima i vojnicima HVO-a u Trusini, bivši ministar unutarnjih poslova BiH Bakir Alispahić jučer je izjavio da je tijekom rata bila napisana kaznena prijava protiv Sefera Halilovića, tadašnjeg načelnika Glavnog štaba Armije RBiH.
“Bilo je dovoljno dokaza za kazneni progon. Procijenjeno je da bi se napravila veća šteta ako se to procesuira, da su pojedini borci bili emotivno vezani za Halilovića”, ustvrdio je Alispahić, piše današnji Dnevni avaz.
Za zločine u Trusini, počinjene u travnju 1993. sudi se Mensuru Memiću i drugim pripadnicima Specijalnog odreda za posebne namjene “Zulfikar” i 45. brdske brigade “Neretvica”.
U okviru ovog slučaja, podsjeća Dnevni avaz, vodi se postupak i protiv ratnog zapovjednika ove postrojbe Zulfikara Ališpage Zuke, koji se tereti što nije kaznio vojnike koji su sudjelovali u ubojstvima, te njegovog zamjenika Nihada Nihka Bojadžića, koji je, prema optužnici, vodio napad na Trusinu.
Alispahićevo svjedočenje, tijekom kojeg je javnost u dva navrata isključivana zbog tajnosti dokumenata koji su prezentirani, najvećim se dijelom odnosilo na operativno-tehničke mjere “Agava” i “Zolja”, odnosno na prisluškivanje tadašnjeg načelnika Glavnog štaba Armije RBiH Sefera Halilovića. Te mjere je po dolasku na ministarsku dužnost u lipnju 1993. potpisao upravo Alispahić.
Po njegovim riječima, za provođenje mjera protiv tako visoko rangiranih osoba morao imati verifikaciju Predsjedništva BiH i vrhovnog zapovjednika Armije RBiH, odnosno predsjednika Alije Izetbegovića. Zato je bilo potrebno da sigurnosne službe dostave odgovarajuća saznanja, a pod udar mjera službe, kako je rekao, mogli su doći svi! U slučaju Halilovića, predsjednik Izetbegović dao je usmenu suglasnost.
O detaljima operativnih mjera, pa i u slučaju “Halilović”, Predsjedništvo BiH uredno je obavještavano, a transkripti presretanih razgovora uzimani su, objasnio je svjedok, pod ruku i nošeni direktno predsjedniku.
“Posao je vođen pod šifrom ‘Skup’. Očito su mjere dale rezultate. Ti rezultati uozbiljavali su problem, a kulminacija se dogodila na takozvanom raščišćavanju s Halilovićem – istakao je Alispahić, potvrđujući da su rezultati rada službe utjecali na odluku Predsjedništva RBiH da Halilović više ne bude na čelu Armije.
Zanimljivo je da je dosje u slučaju “Halilović”, što je Alispahić i potvrdio, postojao i prije nego što je on došao na poziciju ministra.
“Postojao je problem u paralelnom zapovijedanju postrojbama. Zapovjednik je uzurpirao određene nadležnosti Predsjedništva BiH. To je postalo vidljivo i kamen spoticanja u odnosima… Postojala je opasnost da dođe do unutarnjih sukoba”, rekao je Alispahić.
Alispahić je potvrdio je da je bila napisana kaznena prijava protiv Sefera Halilovića. Dostavljena je Predsjedništvu BiH, ali je “ono iz svojih razloga nije dalje procesuiralo”.
“Bilo je dovoljno dokaza za krivično gonjenje. Procijenjeno je da bi se napravila veća šteta ako se to procesuira, da su pojedini borci bili emotivno vezani za Halilovića”, ustrvrdio je.
Što se tiče Trusine, Alispahić je rekao tek da je za zločine u tom selu čuo tek poslije rata, jer MUP BiH nije bilo nadležan za ono što je radila vojska. “Meni Trusina kao mjesto događanja nije bila poznata. Možda je to zasjenio događaj u Grabovici” – istakao je on, potvrdivši da optuženi zapovjednik Ališpago tada nije bio pod mjerama službi sigurnosti.
