Sve je spremno za “Kutjevačko Martinje”! Dani otvorenih podruma u ovu subotu i nedjelju, 11. i 12. studenoga, od 10 do 16 sati u okviru tradicionalne dvodnevne manifestacije, idealna su prigoda da upoznate neke od najboljih hrvatskih vinara i kušate njihova nagrađivana vina.
Krauthaker, Enjingi, Adžić, Perak, Kutjevački podrumi, Galić, Jakobović, Markota, Mihalj…, zvučna su imena hrvatske vinske scene, a njihova vina oduševila su najpoznatije svjetske kritičare i stručnjake.
“Sljedećeg vikenda u Kutjevu očekuje se više od tri tisuće ljubitelja vina, izletnika i planinara iz Hrvatske i susjednih zemalja. Planinarenje uz stručnu pratnju članova kutjevačkog planinarskog društva ‘Vidim’, natjecanje u pripremi fiša, bogata gastronomska ponuda i zabava do ranih jutarnjih sati, samo su dio ovogodišnje proslave”, ističe Ivona Odvorčić Kahanek iz Turističke zajednice Požeško-slavonske županije.
Glavna proslava održat će se u nedjelju u središtu Kutjeva. Nakon svečane povorke s konjanicima, kolima i udrugama s područja grada, vrhunac manifestacije je tradicionalni blagoslov mošta ispred župne crkve, a uz tamburaše i bendove proslava se nastavlja na glavnom kutjevačkom trgu.
S 800 hektara pod vinovom lozom, Kutjevo je najveće vinogorje Požeško-slavonske županije. S najboljim položajima na Vinkomiru, Hrnjevcu i Vetovu, daje vina vrhunske kvalitete, a uz njega se veže i jedna zanimljivost! Paralela 45,3 koja prolazi Kutjevačkim vinogorjem proteže se značajnim svjetskim vinorodnim područjima – Istrom, Piemontom, Val du Rhoneom, Bordeauxom i Oregonom.
U Kutjevu ćete čuti priču o strastvenoj vezi carice Marije Terezije i baruna Franje Trenka, koji su 1741. punih sedam dana proveli u kutjevačkom podrumu uživajući u ljubavnoj moći njegovih vina. O tome svjedoči udubljenje u središtu kamenog stola koji i danas krasi ovaj najstariji podrum u Hrvatskoj podignut još 1232. godine.
Plodna slavonska ravnica oduvijek je hranila stanovnike Požeško-slavonske županije, pa su još stari Rimljani Požešku kotlinu zvali Vallis Aurea ili Zlatna dolina. Tu je graševina dala svoj maksimum i proslavila Hrvatsku u svijetu. Iako je smatraju sortom srednje Europe, brojni svjetski vinski stručnjaci, među kojima su i vinski kritičari Jancis Robinson i Steven Spurrier, tvrde da je zavičaj graševine upravo na području kontinentalne Hrvatske. Stoga ne čudi da su Kutjevčani glavni trg nazvali upravo po ovoj sorti. (M.Petković)hova nagrađivana vina. Krauthaker, Enjingi, Adžić, Perak, Kutjevački podrumi, Galić, Jakobović, Markota, Mihalj…, zvučna su imena hrvatske vinske scene, a njihova vina oduševila su najpoznatije svjetske kritičare i stručnjake.
„Sljedećeg vikenda u Kutjevu očekuje se više od tri tisuće ljubitelja vina, izletnika i planinara iz Hrvatske i susjednih zemalja. Planinarenje uz stručnu pratnju članova kutjevačkog planinarskog društva „Vidim“, natjecanje u pripremi fiša, bogata gastronomska ponuda i zabava do ranih jutarnjih sati, samo su dio ovogodišnje proslave“, ističe Ivona Odvorčić Kahanek iz Turističke zajednice Požeško-slavonske županije.
Glavna proslava održat će se u nedjelju u središtu Kutjeva. Nakon svečane povorke s konjanicima, kolima i udrugama s područja grada, vrhunac manifestacije je tradicionalni blagoslov mošta ispred župne crkve, a uz tamburaše i bendove proslava se nastavlja na glavnom kutjevačkom trgu.
S 800 hektara pod vinovom lozom, Kutjevo je najveće vinogorje Požeško-slavonske županije. S najboljim položajima na Vinkomiru, Hrnjevcu i Vetovu, daje vina vrhunske kvalitete, a uz njega se veže i jedna zanimljivost! Paralela 45,3 koja prolazi Kutjevačkim vinogorjem proteže se značajnim svjetskim vinorodnim područjima – Istrom, Piemontom, Val du Rhoneom, Bordeauxom i Oregonom.
U Kutjevu ćete čuti priču o strastvenoj vezi carice Marije Terezije i baruna Franje Trenka, koji su 1741. punih sedam dana proveli u kutjevačkom podrumu uživajući u ljubavnoj moći njegovih vina. O tome svjedoči udubljenje u središtu kamenog stola koji i danas krasi ovaj najstariji podrum u Hrvatskoj podignut još 1232. godine.
Plodna slavonska ravnica oduvijek je hranila stanovnike Požeško-slavonske županije, pa su još stari Rimljani Požešku kotlinu zvali Vallis Aurea ili Zlatna dolina. Tu je graševina dala svoj maksimum i proslavila Hrvatsku u svijetu. Iako je smatraju sortom srednje Europe, brojni svjetski vinski stručnjaci, među kojima su i vinski kritičari Jancis Robinson i Steven Spurrier, tvrde da je zavičaj graševine upravo na području kontinentalne Hrvatske. Stoga ne čudi da su Kutjevčani glavni trg nazvali upravo po ovoj sorti. (M. Petković)
