U Zenici, u Hrvatskom domu Kralj Tomislav, svoju 65. Glavnu skupštinu održalo je Hrvatsko kulturno društvo Napredak. Nakon intoniranja bosanskohercegovačke, hrvatske i himne Napretka, te odavanja počasti preminulim Napretkovcima minutom šutnje, prisutne je u dvorani Hrvatskoga doma pozdravio dopredsjednik Napretka i moderator ovogodišnje Skupštine dr. Nikola Čiča.
Članovima Napretka i gostima Skupštine pozdravnim se govorm obratio prof. dr. Franjo Topić, predsjednik Napretka. Topić je izrazio zadovoljstvo što je baš Zenica domaćin ovogodišnje Skupštine. U sklopu Napretka u Zenici djeluju dva iznimno uspješna sportska kolektiva, ženski i muški šahovski klub, a šahisti zeničkog Napretka ove su godine osigurali nastup u elitnoj Premijer ligi Bosne i Hercegovine, naglasio je Topić. Predsjednik Napretka pohvalio je rad podružnica, istaknuvši kako je u mnogim sredinama upravo Napredak jedini ili jedan od važnih nositelja kulturnih aktivnosti. Napredak je u 2017. godini realizirao 518 manifestacija što je jedna ipo manifestacija u prosjeku, naglašava Topić. Već godinama Napredak je član Europskog centra za radnička pitanja (EZA), jedini iz BiH. Topić je još jednom naglasio važnu činjenicu da se nikada nije dogodilo da netko od naših sugrađana druge vjere ili nacije neće sudjelovati na Napretkovoj manifestaciji, što dovoljno govori o otvorenosti Napretka – puno je više zajedničkoga što nas povezuje nego različitoga što nas razdvaja. Napredak je pokazao da se vlastiti identitet može njegovati, a da to nikome ne smeta. Svoje pozdravno izlaganje Topić je završio citiranjem Ive Andrića, književnog nobelovca i najpoznatijeg Napretkovog stipendista: Sve može biti. Ali jedno ne može: ne može biti da će posve i zauvjek nestati velikih i umnih a duševnih ljudi koji će za božju ljubav podizati trajne građevine, da bi zemlja bila ljepša i čovjek na njoj živio lakše i bolje.
Prisutne u dvorani Hrvatskoga doma pozdravio je i gradonačelnik Zenice Fuad Kasumović. Pohvalivši rad i djelovanje Napretka, gradonačelnik Zenice je, referirajući se na izlaganje prof. Topića, konstatirao da se Napredak davno izdignuo nad ovdašnjim podjelama, okupljajući oko sebe i ljude različitih nacionalnosti i svjetonazora. Kasumović, impresioniran brojem Napretkovih manifestacija, ističe da je Napredak u svojoj kulturno-prosvjetiteljskoj misiji uradio više nego sva ministarstva za kulturu i obrazovanje zajedno.
U ime Ministarstva za obrazovanje, nauku, kulturu i sport Zeničko-dobojskog kantona prisutne je na Napretkovoj skupštini pozdravio Marinko Tokić, pomoćnik ministra. Tokić je istaknuo da Ministarstvo, onoliko koliko proračunska sredstva dopuštaju, podupire kulturno-sportske aktivnosti na području Zeničko-dobojskog kantona, pa su tako u više navrata podržali i šahovske sekcije Napretka u Zenici.
Prisutne na Glavnoj skupštini također su pozdravili Vlatko Rosić, ravnatelj zeničkog Katoličkog školskog centra Sv. Pavao, zatim Amna Softić, predsjednica Bošnjačke zajednice kulture Preporod u Zenici, kao i Boško Jeftić, predsjednik Srpskog kulturnog društva Prosvjeta u Zenici.
Radni dio skupštine započeo je podnošenjem izvješća o radu Napretka. Dopredsjednik Društva dr. Pavle Mijović izvijestio je o radu Središnje uprave koja je tijekom 2017. održala osam sjednica, te djelovanju predsjednika Napretka. Goran Štrbac zastupnike je upoznao s financijskim aspektom rada Napretka kroz 2017. Vlatko Komljenović govorio je o Imperijalu spomenuvši kako je potpisan predugovor za renoviranje kina Imperijal te da je Napretkov dom na Trebeviću dat pod zakup. Neven Šimić govorio je o radu Napretkovih podružnica, Mladen Rudež osvrnuo se na rad Napretkovih udruga, Dragan Glavaš izvijestio je o radu Nadzornog odbora, a don Luka Brković o djelovanju Stegovnoga suda.
Inače, prvi predsjednik Napretkove podružnice u Zenici bio je upravo don Luka Brković, sadašnji predsjednik Stegovnog suda. Prisjećajući se tih dana, a usput spomenuvši da je Zenici ime dala kraljica Katarina, don Brković je spomenuo ime Muhameda Kondžića, čovjeka iznimno zaslužnog za osnivanje Napretka u Zenici. Pomalo zaboravljeni književnik i rođeni Dervenćanin koji je veći dio života proveo u Zenici, Kondžić je idejno i financijski pomogao osnivanje zeničke podružnice i zaslužuje da mu se oda zaslužena počast, istaknuo je Brković.
O medijskoj vidljivosti Napretka govorio je na Skupštini član Napretkove Središnje uprave i predsjednik podružnice u Busovači Josip Križanović. Križanović je predstavio medijski projekt koji podrazumijeva kreiranje nove Napretkove medijske platforme i portal koji će se zvati Slovo.ba. Nova medijska paltforma će poboljšati medijsku prisutnost i promidžbu Napretka i ubrzati komunikacuju s drugim medijima kroz bržu distribuciju vijesti.
Glavna tema ovogodišnje Napretkove Glavne skupštine bila je volonterstvo. O volonterstvu je, više s teorijskog aspekta, govorila Ivana Barišić, članica Napretkove Središnje uprave i predsjednica podružnice u Ljubuškom dok je Dejan Nemčić, poznati humanitarni aktivist iz Zagreba i član Napretkovog kulturnog centra govorio o vlastitim volonterskim iskustvima.
Ivana Barišić na početku je naglasila da je volonterstvo pokretačka snaga i Hrvatskog kulturnog društva Napredak. Volontiranje može donijeti brojne društvene koristi, poput poboljšanja obrazovanja, sprječavanja nasilja, pružanja pomoći socijalno ugroženima, suzbijanje alkoholizma, droge i sl. Altruizam i orijentiranost da se pomogne ljudima osnovni su pokretači te vrste aktivizma. Volontiranje je način života koji doprinosi poboljšanju života u zajednici. Barišić ističe da ljudi kroz volontiranje osvješćuju cijeli niz vrijednosti – toleranciju, solidarnost, zajedništvo, interkulturalno razumijevanje, mir i ljubav, ravnopravnost spolova, vrijednosti nenasilne komunikacije, zaštite okoliša te osobnog i društvenog razvoja. Ljudi koji volontiraju rade korisnu stvar za svoju zajednicu, postaju odgovorniji i istovremeno razvijaju radne vještine i stječu važno iskustvo. Usredotočenost na zajedničko dobro jedna je od osnovnih karakteristika volonterstva. Volontiranjem se rješavaju konkretni problemi kroz lokalne ili globalne akcije. To može biti obnova i uređenje javnih prostora, pomaganje u organizaciji kulturnih događanja, društveni rad s marginaliziranim skupinama, pružanje pomoći starijim i nemoćnim osobama ili, pak, pružanje pomoći u područjima pogođenim siromaštvom, prirodnim katastrofama, ratovima, rad na promicanju ljudskih prava itd. Krajnji je cilj i svrha svake volonterske akcije doprinijeti općem dobru zajednice u kojoj se ta aktivnost odvija, ističe Barišić.
O praktičnim aspektima volontiranja i pomaganja drugima govorio je Dejan Nemčić, mladi aktivist i profesor Geografije. Nemčić potiče svoje učenike na volontiranje, razvijajući u njih svijest o tome koliko je važno pomagati drugima te promovirati solidarnost. Važno je mlade učiti empatiji, ističe Nemčić. Nema napretka ako nema empatije i osjećaja za druge. Nemčić je govorio o vlastitim iskustvima pomaganja djeci Afrike, konkretno kroz projekt prikupljenja školskog pribora za afričke školarce. Izuzetno velik broj učitelja se sa svojim razredima uključio u ovaj projekt, potičući volontiranje, ali i razvijajući svijest kod učenika o tome koliko je važno obrazovanje i pomaganje drugima. Africi se jako puno može pomoći kroz obrazovanje. Obrazovanje je temelj i bez dobrog obrazovanja nema napretka, ističe Nemčić. Nemčić je istaknuo i kako 30 do 40 % svoje plaće odvaja za volontiranje. Jedna od najsmrtonosnijih bolesti u Africi je malarija i Dejan Nemčić već godinama inicira skupljanje novčanih donacija kako bi se i na ovaj način pomoglo ljudima na afričkom kontinentu.
Na Skupštini su jednoglasno usvojena izvješća o radu Napretkovih organizacija i finansijska izvješća, zaključeno je da će povjerenstvo u Zagrebu nastaviti sa svojim radom sukladno Statutu Napretka, naglašena je potreba da se dodatno unaprijedi suradnja među podružnicama, zaključeno je da će se pristupiti kreiranju medijske platforme i portal koji će nositi naziv Slovo.ba, odabran je 5. srpanj kao Dan HKD Napredak, a donesena je i odluka da Ćiril i Metod budu Napretkovi sveci.
Nakon Glavne skupštine predstavnici Napretka nazočili su svetoj misi u crkvi Sv. Ilije koju je predvodio biskup banjalučki Franjo Komarica.
