Na svjetskim burzama danas su padale vrijednosti dionica – zbog najave da će se u Grčkoj održati referendum o europskoj sanaciji grčke ekonomije. Čelnici europskih država, koji su plan o sanaciji ugovorili tek prije nekoliko dana, sada nastoje pronaći odgovor na ovu odluku Atene.
Pozitivan ishod referenduma bio dobra stvar, ali ako Grci na njemu odbace europski sanacijski plan, ‘onda će doći do kaosa’, rekao je direktor Svjetske banke Robert Zoellick
Burze u Parizu i Frankfurtu imale su pad od pet posto, a američki Wall Street danas u podne – dva posto. Posebno su teško pogođene dionice banaka koje su iznimno angažirane u grčkoj dužničkoj krizi, koje su vlasnice dobrog dijela duga te zemlje. Čelnici Europske unije Herman Van Rompuy i Jose Manuel Barroso izjavili su da imaju potpuno povjerenje u Grčku te da se nadaju da će ona na referendumu potvrditi plan od prošlog tjedna, ugovoren od zemalja euro-zone, koji Grčkoj oprašta nekih 140 milijardi duga, ali i nalaže oštre mjere štednje. Plan prema anketama u Grčkoj nije popularan.
Drugi europski čelnici i analitičari kažu da ih je šokirala odluka grčkog premijera. Neki tvrde da je odluka o referendumu istovjetna mogućoj odluci da Atena napusti euro-zonu.
Profesor američkog sveučilišta Cornell i stručnjak za europsku ekonomiju, Robert Hockett, za krizu euro-zone smatra odgovornim zemlje članice koje – kako je rekao – koriste zajedničku valutu, ali nemaju jedinstvenu i koordiniranu fiskalnu politiku.
Grčka se – rekao je Robert Hockett u intervjuu za Glas Amerike – mogla bezgranično zaduživati zato što je imala jaku valutu. S druge strane, njezin nekvalitetni porezni sustav nije bio u stanju prikupiti dovoljno novaca u razdoblju kad je ekonomija bila dobra. Grčka je trošila više nego što je namirivala od poreza, a razliku je nadomještala zaduživanjem.
Grčko odustajanje od plaćanja duga moglo bi dovesti do krize u drugim zemljama. Međutim, Robert Hockett smatra da se to neće dogoditi jer – kako kaže – ‘Europa obično u posljednji čas ipak riješi svoje probleme’.
On misli da bi se Grčka mogla izvući iz krize – jednakomjernim povećanjem poreza za sve slojeve i smanjenjem državne potrošnje u sektoru javnih službi.
Izvor: Glas Amerike