Ispred spomen obilježja prvom poginulom redarstveniku na Plitvičkim jezerima obilježena je danas 31. obljetnica akcije „Plitvice“, kojom je srpski agresor započeo otvoreni rat prema Republici Hrvatskoj i u kojoj je život izgubio Josip Jović, 22-godišnji dobrovoljac, Prvi hrvatski redarstvenik, pripadnik Jedinice za posebne namjene MUP-a RH Rakitje, objavilo je Ministarstvo unutarnjih poslova.
Svečanost obilježavanja započela je polaganjem vijenaca podno spomenika članova obitelji poginulog hrvatskog redarstvenika Josipa Jovića i predstavnika udruga sudionika akcije „Plitvice“, i to: Udruge ratnih pripadnika Antiterorističke jedinice Lučko 90, Udruge Tigar 90/91 Rakitje, Udruge prvi hrvatski redarstvenik, Udruge specijalne policije iz Domovinskog rata Republike Hrvatske i Udruge Pripadnika posebne jedinice policije Kumrovec 90.
Nakon njih vijenac su položili Predsjednik Republike Hrvatske i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske Zoran Milanović s izaslanstvom, u ime Hrvatskog sabora izaslanik predsjednika saborski zastupnik Luka Brčić, u ime Vlade RH zajednički vijenac položio je izaslanik predsjednika Vlade, potpredsjednik i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović u pratnji glavnog ravnatelja policije Nikole Miline, zapovjednika specijalne policije, ATJ Lučko i interventne policije i načelnika policijskih uprava, te izaslanicima potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja i ministra obrane.
U ime svojih županija i općina zajednički vijenac su također položili župani Ličko-senjske i Splitsko-dalmatinske županije, te načelnici općina Plitvička jezera i Cista Provo, budući da je Josip Jović rodom iz Aržana.
Sudionici akcije „Plitvice“ – general zbora Josip Lucić, brigadir Zdravko Andabak i glavni policijski savjetnik Marko Lukić položili su vijenac u ime Hrvatskog generalskog zbora, nakon čega su svoju počast iskazale i ostale braniteljske udruge, kao i prisutni pojedinci.
Kao i ranijih godina, i u sklopu ovogodišnje obljetnice članovi Udruga proizašlih iz Domovinskog rata, aktivni i umirovljeni policijski službenici, pripadnici specijalne i drugih rodova policije, članovi sportskih klubova, dali su svoj jedinstven doprinos sjećanju na ulogu hrvatske policije u obrani i oslobađanju Hrvatske. Tim povodom, Udruga Specijalne jedinice policije „Grom“ Karlovačke županije, zajedno s Atletskim klubom Plitvice organizirala je već tradicionalni 87 kilometara dug, ultra maraton od Karlovca do Plitvica, koji su sudionici započeli sinoć i nakon 14 otrčanih sati odali prigodnu počast ispred spomen obilježja Josipu Joviću (snimku pogledajte na Twitteru).
Povodom obljetnice i članovi biciklističke ekipe „Tigrovi“ jučer su, u organizaciji Ustanove za sveobuhvatnu skrb o pripadnicima 1. gardijske brigade „Tigrovi“ i Jedinice za posebne namjene MUP-a RH Rakitje, odvozili 145 kilometara dug biciklistički maraton od Rakitja, preko Karlovca i Slunja, do Plitvičkih jezera, naziva „Krvavi Uskrs 1991.-2022.“
Osim toga, Policijska uprava karlovačka u Studentskom centru Karlovac postavila je i prigodnu izložbu, koja ostaje otvorenom do 20 travnja. Više o ultra maratonu i izložbi pročitajte na poveznici: Sjećanja na akciju „Krvavi Uskrs“.
Na mjestu obilježavanja okupljeni su se kroz riječi moderatorice prisjetili samog tijeka akcije „Plitvice“, zbog pogibije Josipa Jovića poznatije pod nazivom „Krvavi Uskrs“, a povodom obljetnice prigodnu izjavu dao je i ministar Božinović.
„Specijalne postrojbe poslane su ovdje, na ovaj teren da spriječe presijecanje Hrvatske na dva dijela i time je poslana politička poruka svima koji su mislili da će stvoriti državu u državi, da im to neće poći za rukom i da Hrvatska ima i odlučnosti, ali i snage, pogotovo snage hrvatske policije, specijalaca, Prvih hrvatskih redarstvenika. Ovdje su bili pripadnici iz Lučkoga, Rakitja i Kumrovca, dakle mladi ljudi koji su bili spremni žrtvovati sve kako bi hrvatski narod dobio svoju državu. To se u konačnici i dogodilo. Mi smo veoma ponosni na ulogu hrvatske policije u Domovinskom ratu, pogotovo na njegovom početku, kada je to bila jedina organizirana oružana formacija koja je pružila odlučan otpor neprijatelju. Ovdje smo nažalost izgubili i prvog hrvatskog redarstvenika Josipa Jovića, kojem i danas dolazimo pred spomenik, ovdje na Plitvicama, koje je postalo antologijsko mjesto hrvatske obrane, antologijsko i mitsko mjesto Domovinskoga rata, jer zapravo ovdje je sve i počelo“, rekao je ministar Božinović, naglasivši pritom kako su Plitvice mjesto, duboko ukorijenjeno u hrvatski domoljubni duh.
„Ljudi znaju da se ovdje stvarala država, da je ovdje država po prvi puta organizirano nastupila sa svim svojim institucijama, koje su prije svega tu da zaštite živote ljudi“, nastavio je ministar Božinović te se osvrnuo i na današnjicu.
„Vidimo u kakvim vremenima živimo, vidimo da se i danas rat događa blizu Hrvatske i zbog toga ne smijemo zaboraviti, i to i ne činimo, već upravo suprotno, ulažemo u sigurnost, jer sigurnost je temelj svakog napretka u svakom društvu, pa tako i u hrvatskom. A hrvatska policija i danas jača svoje snage, jača svoju opremu, preustrojava se upravo kako bi bili spremni preuzeti sve odgovorne zadaće koje pred njome stoje. Zato ulažemo i zato ćemo nastaviti ulagati u hrvatsku policiju, pogotovo specijalne snage, koje su snage koje u svakoj državi pružaju prvi odgovor svakome tko želi narušiti i integritet države i javni red i sigurnost“, zaključio je u svojoj izjavi ministar Božinović.
Na kraju svečanog programa vojni ordinarij mons. Jure Bogdan je za Josipa Jovića i sve poginule redarstvenike i branitelje u Domovinskom ratu predvodio molitvu, dok je cjelokupni događaj uveličala policijska klapa „Sveti Mihovil“ prigodnim skladbama.
O Josipu Joviću
Spomenik Joispu JovićuJosip Jović rođen je 21. studenog 1969. u Aržanu, u obitelji Marije i Filipa Jovića. U kolovozu 1990. priključio se Jedinici za specijalne namjene MUP-a „Rakitje“. U redarstvenoj akciji „Plitvice“, Josip Jović je na Uskrs, 31. ožujka 1991. u ranim jutarnjim satima izgubio svoj mladi život braneći slobodu, demokraciju i teritorijalni integritet Republike Hrvatske. Taj tragičan događaj s početka Domovinskog rata ostao je zabilježen duboko u svijesti hrvatskoga naroda kao „Krvavi Uskrs 1991.“.
Posmrtno je promaknut u čin bojnika. Odlikovan je visokim državnim odličjima: Redom Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana s pozlaćenim pleterom, Spomenicom Domovinskog rata, Spomen značkom I. gardijske brigade „Tigrovi“ i Spomenicom I. poginulog redarstvenika Ministarstva unutarnjih poslova u Domovinskom ratu.
