Predsjednik Federacije BiH Živko Budimir dao je Dnevnom avazu intervju u kojem, između ostaloga, objašnjava zašto se protivi reviziji prava braniteljske populacije koju provodi federalni ministar Zukan Helez. Ovaj zanimljiv intervju prenosimo u cjelosti:
Ustavnom sudu FBiH uputili ste zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o posebnim pravima dobitnika ratnih priznanja i odličja i članova njihovih porodica, kao i Zakona o provođenju nadzora zakonitosti korištenja prava iz oblasti boračko-invalidske zaštite. Možete li objasniti zašto?
– Objektivno rečeno, puno je razloga zbog kojih sam se odlučio ta dva zakona uputiti na ocjenu ustavnosti i zaista bih vašim čitateljima oduzeo puno vremena kada bi ih sve iznosio, te ću se, zato, koncentrirati na one najvažnije.
Prije svega, oba zakona su loše koncipirana, diskriminirajuća i tendenciozna i oko toga smo se svi složili. No, i loš zakon u primjeni, ako ga želite primjenjivati na korektan način, ne mora polučiti problem i biti generatorom novih podjela i sukoba.
U ovom slučaju te posljedice bile su toliko negativne, a unatoč mojim upozorenjima da se mora mijenjati način provedbe tih zakona, strukture u Ministarstvu branitelja nastavile su i dalje raditi u pogrešnom smjeru, pa mi nije preostalo ništa drugo nego te zakone uputiti na ocjenu ustavnosti i na taj način primorati na promjenu tog zakona. Nakon toga treba uraditi njegove izmjene i dopune, kako bi se stvorio kvalitetan pravni, ali i moralni i politički okvir za provedbu revizije braniteljske populacije.
Kazali ste da ne podržavate politiku ministra za boračka pitanja Zukana Heleza. Zašto? Šta konkretno zamjerate njegovoj reviziji?
– Iza rečenog i danas stojim. Ministarstvo branitelja od svog osnutka zloupotrebljava braniteljsku populaciju u svrhu političkih obračuna ili ostvarenja političkih ciljeva. Evo vam jedan primjer. U siječnju 2009. godine, prema odluci tadašnjeg ministra Zahida Crnkića, u Jajce je upućen tim iz Ministarstva branitelja kako bi uvezao pripadnost postrojbama branitelja Jajca (koji su, uzgred, bili pripadnici HVO-a Jajce), jer je padom Jajca izgubljena sva dokumentacija te se to moralo uraditi na temelju izjava tadašnjih zapovjednika. To je bila priprema za reviziju i to bi bio hvale vrijedan gest da je urađeno za sve branitelje Jajca.
No, urađeno je samo za Bošnjake branitelje, koji su nakon pada Jajca pristupili postrojbama Armije RBiH, i još na način da je to sakrivano od Hrvata, a koji su, logično, nakon pada Jajca nastavili svoju pripadnost postrojbama HVO-a. Posljedica toga su te da su u procesu revizije u Jajcu iz prava izvedeni bivši pripadnici HVO-a, jer imaju problem dokazati pripadnost postrojbama.
Takvi su postupci jednostrani i nekorektni i za svaku osudu. Promjenom vlasti i dolaskom čovjeka iz SDP-a na poziciju ministra očekivali smo da će takva praksa prestati. No, svi doživimo još veće razočarenje kada taj novi, SDP-ov ministar branitelja, nastavi tamo gdje je stao Crnkić, i to još radikalnije.
Ministar Crnkić odobrio je iz proračuna Ministarstva branitelja sredstva za pomoć bivšim logorašima pripadnicima Armije RBiH da tuže Federaciju kako bi ostvarili naknadu iz tog istog proračuna FBiH za svaki dan proveden u logoru, a to isto osporio je bivšim logorašima pripadnicima HVO-a. Ministar Helez ide još korak dalje i potpisuje službene akte u kojima tvrdi kako pripadnici HVO-a nisu ni bili u logorima, jer Armija RBiH nije imala logore, već su svi Hrvati koji su bili zarobljeni od Armije RBiH bili u legalnim zatvorima, kao prekršitelji zakona BiH.
U konačnici takvog stava, koji je politički, svi su Hrvati koji su bili u HVO-u kršitelji zakona BiH, samo ih Zukan i Crnkić nisu uspjeli uhapsiti u vrijeme rata. To je politika koju ne da neću prihvatiti nego ću joj se uvijek odlučno suprotstaviti, jer je nepoštena, nemoralna i destruktivna za BiH.
Jesu li zbog svega toga narušeni odnosi između hrvatskih i bošnjačkih ministara u Vladi FBiH?
– Nisu narušeni odnosi između ministara u Vladi, ali su narušeni odnosi između branitelja, što u konačnici može rezultirati narušavanjem odnosa Hrvata i Bošnjaka, što nikome razumnom ne smije biti cilj.
Ustavni sud Federacije trebao bi dati i svoje mišljenje o izmjenama i dopunama Zakona o Vladi FBiH kojim se za Hrvate traži jednak utjecaj na donošenje odluka. Koji je Vaš komentar?
– Zakon je trebao ići u procedure i biti usvojen i bez mišljenja Ustavnog suda. On je u skladu s Ustavom Federacije BiH i nije diskriminirajući ni za koga, već naprotiv, on afirmira prava u FBiH.
Jedan od velikih problema je i nepostojanje dovoljnog broja sudija Ustavnog suda FBiH, a imenovanje troje nedostajućih čeka duže od tri godine. Dokle se došlo s time?
– Idući tjedan ja ću dopredsjednicima predložiti kandidate za Ustavni sud, iako još nisam dobio mišljenje o kandidatu iz reda srpskog naroda od dopredsjednika, gospodina Pudarića. Dosadašnja praksa, a i duh Ustava Federacije s predsjednikom i dopredsjednicima iz sva tri naroda su takvi da mi u FBiH predstavljamo narode i naša uloga je, između ostaloga, i zastupati narode. Ja sebi nisam htio uzeti za pravo predlagati kandidata iz drugih naroda, no izgleda da ću morati, kako bismo taj proces i završili.
Zagovornik ste ideje da Posavina postane distrikt? Ima li išta od te inicijative i predstavlja li ona zadiranje u Ustav BiH?
– Svakako da ta inicijativa podrazumijeva promjenu Ustava BiH u smislu teritorijalnog uređenja, ali zar je to loše? Pa svi se slažemo kako je Ustav loš i treba ga mijenjati, a kada netko predlaže promjene toga Ustava, koje bi uz to trebale donijeti poboljšanje stanja, onda je izložen osudama. Duboko sam uvjeren kako ta ideja distrikta Posavina nema kvalitetniju alternativu te da će u konačnici biti realizirana.
Kako komentirate trenutna politička previranja u vezi s Mostarom? Šta je, prema Vašem mišljenju, rješenje za predstojeće lokalne izbore u tom gradu?
– Rješenje za Mostar je isti izborni zakon kao i za ostale sredine u BiH.
Stoje li onda, prema Vama, tvrdnje da bi implementacija odluke Ustavnog suda BiH značila dominaciju jednog naroda nad drugim?
– Vaše pitanje, s obzirom na to da bi rješenje za Mostar trebalo biti jednako kao i u ostalim sredinama u Federaciji BiH, sugerira da ovakvim Ustavom i Izbornim zakonom u Federaciji najbrojniji narod dominira nad druga dva naroda. Ako tako razmišljate, onda je jedini logičan zaključak da treba mijenjati Ustav BiH i Izborni zakon te na isti način urediti odnose u cijeloj BiH.
Opstojnost platforme
U kojoj mjeri je za sadašnje stanje u Mostaru kriva politika SDA i HDZ-a BiH?
– Najodgovorniji za sve loše, ali i ono dobro u Federaciji BiH su te dvije stranke, jer su gotovo sve vrijeme u vlasti, a neka vaši čitatelji sami prosude jesu li u proteklom periodu uradili više toga za pohvalu ili za kritiku.
Sadašnja vlast tzv. platforme je u posljednje vrijeme dosta uzdrmana, posebno zbog protivljenja SDA izmjenama Zakona o unutrašnjim poslovima. Postoji li mogućnost da dođe do raskola koji bi doveo čak i do raspada patforme?
– Sve su koalicije podložne promjenama, pa tako i ova, no dosadašnji odnosi u koaliciji nisu dosegli tu razinu da je upitna njezina opstojnost.
Rasvijetliti ubistva Leutara, Ugljena, Šantića!
Otvoreno ste zatražili da se konačno rasvijetli ubistvo doministra unutrašnjih poslova Federacije BiH Joze Leutara. Postoje, međutim, i druga politička ubistva koja do danas nisu riješena, poput pomoćnika direktora nekadašnjeg AID-a Nedžada Ugljena. Šta Vama govori činjenica da je i od jednog i od drugog zločina prošlo više od deceniju, a počinioci još nikada nisu razotkriveni?
– Prije svega, moram reći da sva nerazjašnjena ubojstva, napose istaknutih osoba u BiH, moraju biti razjašnjena. To su, prije svega, ubojstva doministra Joze Leutera, pomoćnika direktora AID-a Nedžada Ugljena, ali i generala Vlade Šantića. Raspolažem određenim informacijama o provedenim istražnim radnjama iz kojih se može zaključiti da nije bilo istinske volje za razotkrivanjem počinitelja i naručitelja tih ubojstava.
Te slučajeve moramo ponovno aktualizirati, riješiti ih i time dokazati da je BiH pravna država.
Bio bih ponosan da sam oborio avione JNA
Vi ste penzionisani general HVO-a, a nekada ste bili i aktivni pripadnik bivše JNA. Postoje informacije da Vas je KOS sumnjičio za uništavanje nekoliko aviona JNA. Možete li nešto o tome reći?
– Bio bih ponosan na to da sam osobno oborio nekoliko zrakoplova koji su raketirali Hrvatsku ili BiH, no, nažalost, nisam. Želio bih stisnuti ruku svima koji to jesu.
Više nemam vremena za ples
Javnosti je manje poznato da Vi privatno slovite za izuzetno dobrog plesača, a trenirali ste odbojku. Koliko se danas bavite plesom i sportom?
– Volim glazbu i sport, a imao sam kroz život i drugih hobija. Nažalost, više nemam vremena za upražnjavanje i tih potreba.
