Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona već godinama privatnim firmama ne naplaćuje koncesionu naknadu za eksploataciju kamena i ruda. Najmanje 53 firme eksploatiraju prirodna dobra u ovom kantonu, a naknadu plaća samo jedna
Piše: Centar za istraživačko novinarstvo
Austrijska firma Alpine Bau je 2008. godine u jablaničkom kamenolomu kupila velike količine granita za 70 feninga po kubičnom metru, zatim ga preradila i prodavala Željeznicama Federacije Bosne i Hercegovine po 60 puta većoj cijeni.
Alpine Bau je u protekle tri godine Željeznicama isporučila 236.000 kubičnih metara granitnog tucanika za 9,9 milijuna KM. Neprerađen, taj kamen je Alpine Bau koštao samo 165.000 KM.
Kamen je kupljen od nekadašnjeg državnog poduzeća Granit iz Jablanice, posredstvom firme Alpine koju je Alpine Bau registrirala u Banjoj Luci. Upotrijebljen je kao podloga za obnovu pruge od Konjica do Čapljine, a posao su obavile austrijske firme Alpine Bau i Swietelsky.
Podaci Bosanskohercegovačke željezničke javne korporacije, koja je rukovodila projektom, pokazuju da je obnova ove dionice koštala oko 100 milijuna KM. Novac za obnovu, uključujući i nabavu kamena, Željeznice su osigurale iz europskih razvojnih kredita, koje će godinama otplaćivati građani BiH.
Dio novca je u proračune trebao biti vraćen naplatom koncesijskih naknada za iskopani granit. Međutim, Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK), u čijoj nadležnosti su jablanička nalazišta, ne naplaćuje ove javne prihode, propisane Zakonom o koncesijama HNK, koji je donesen 2003. godine.
Od prosinca 2008. godine, koncesionari nakon potpisivanja ugovora moraju plaćati i jednokratnu koncesijsku naknadu koja iznosi najmanje 1,5 posto vrijednosti nalazišta ili prihoda koji firma planira ostvariti u toku koncesijskog ugovora. Međutim, ni Granit ni Alpine nemaju koncesiju pa, samim tim, ne plaćaju koncesijske naknade.
Granit ima odobrenje za iskopavanje koje je dobio još prije rata, a ležište koje eksploatira već duže od 65 godina obuhvaća 15,2 milijuna kubičničih metara kamena.
Vlada HNK je 2004. godine prodala Granit Ortačkoj grupi koju je predvodio Muhamed Marić, bivši direktor poduzeća. Međutim, kupac nije ispunio obavezu da će uložiti skoro 14 milijuna KM i zaposli 85 novih radnika, pa je privatizacijski ugovor nakon trogodišnjeg sudskog spora raskinut u ožujku 2010. godine.
Dva mjeseca ranije, proizvodnja u Granitu je obustavljena i proglašen je stečaj koji traje i danas. Granit je u svibnju 2012. godine ponovo počeo eksploataciju kamena, pokušavajući njegovom prodajom izmiriti dugove.
Zahtjev za koncesiju Granit je podnio još 2006. godine, ali je Vlada HNK potpisivanje koncesijskog ugovora uvjetovala prenošenjem vlasništva nad firmom sa Ortačke grupe na Alpine Bau. Ortačka grupa nije pristala pa je austrijska firma odustala od preuzimanja Granita, kupivši samo kamen.
Prema ugovoru, za 1,8 milijuna KM Alpine Bau je od Granita kupila ukupno 2,5 milijuna kubičnih metara granitnih stijena, a za posao sa Željeznicama iskoristila je manje od desetine. Veći dio se još nalazi u kamenolomu.
Muhamed Marić kaže da je firmi Alpine Bau prodan sitni kamen koji je Granit u kamenolomu taložio decenijama, jer je iskopavao samo veće granitne blokove. Dodaje i da bi isti ugovor o prodaji ostataka ponovo potpisao jer im je taj kamen smetao u proizvodnji.
Poslovi sa javnim institucijama
Bez koncesijskog ugovora jablanički granit eksploatiraju još tri lokalna poduzeća: Granitmont, Jablanit i Gabro-lit. Za razliku od Granita, ova poduzeća nemaju ni potrebna odobrenja za iskopavanje.
Ležište Granitmonta ima nešto više od 34.000 kubičnih metara kamena. Vlasnik ovog poduzeća je Enver Bećirević, konjički biznismen. Rezerve firme Gabro-lit iznose 29.000 metara kubičnih. Vlasnik ove firme je Zejnil Delalić, ratni zapovjednik Armije BiH iz Konjica i bivši predsjednik Upravnog odbora Granita. Kanton i Općina bi za eskploataciju ovih količina kamena mogli naplatiti najmanje 1,6 milijuna KM naknada.
Veličina ležišta firme Jablanit, čiji je vlasnik Nezir Kevrić, nije utvrđena jer firma nije uradila ni istražne radove, zbog čega je Ministarstvo privrede odbilo njen zahtjev za dodjelu koncesije.
Granitmont i Jablanit izvoze sirovi kamen i gotove proizvode od granita, a dio prodaju privatnicima i javnim institucijama u BiH.
Granitmont je 2011. godine u Jablanici izgradio granitne trotoare vijedne 157.000 KM, stoji na internet stranici Općine, dok na svojoj stranici ova firma navodi listu od 16 trgova i ulica u BiH koje je popločala.
Sead Delalić, javni pravobranilac Općine Jablanica, kaže da nije sporno to što je Granitmont dobio javni posao, jer po Zakonu o javnim nabavkama učešće na tenderima nije uvjetljeno plaćanjem koncesijskih naknada. Međutim, iz Agencije za javne nabavke BiH navode da javne institucije mogu prilikom kupovine robe tražiti potvrdu o plaćenoj koncesiji.
Na internet stranici Jablanita stoji da je ova firma za Općinu Tuzla izvodila kamenorezačke radove na Trgu slobode, a uredio je i mostarsku poslovnicu Union banke – jedine državne banke u BiH.
Nitko ne plaća
Poduzeća u HNK eksploatiraju i druge vrste kamena. Gotovo osam godina nakon donošenja Zakona o koncesijama na području ovog kantona 53 firme, uključujući i one iz Jablanice, iskopavaju kamen i rude. Međutim, Vlada HNK koncesiju naplaćuje jedino od firme PBP iz Konjica koja eksploatira dolomit, građevinski kamen slabije kvalitete od granita.
Objašnjava da je zahtjev za koncesiju podnio 2003. godine i da je tijekom naredne tri godine potrošio oko 300.000 KM za rudarski projekt i prikupljanje više od 30 neophodnih suglasnosti i dozvola. Vlada HNK mu je dodijelila koncesiju 2006. godine ali, kako kaže, na potpisivanje ugovora je čekao još tri godine, jer je u tom razdoblju došlo do smjene Vlade HNK i transformacije ministarstva u dva nova.
Nebojša Bosnić, pomoćnik ministra za energetiku i rudarstvo u Ministarstvu privrede, kaže da su im poduzeća do sada podnijela 65 zahtjeva za dodjelu koncesija, ali da su utvrdili da je samo osam zahtjeva ozbiljno i sa izglednim šansama za koncesiju.
Ministarstvo je još u prosincu 2009. godine u izvještaju o koncesijama navelo da je pet firmi u završnoj fazi prikupljanja dokumentacije, među kojima su Granitmont, Gabro-lit te Jablanit. Međutim, koncesijski ugovori još nisu sklopljeni, a zahtjev Jablanita je odbijen.
Dragan Obradović, glavni inspektor Ministarstva privrede HNK, objašnjava da procedura za dodjelu koncesija između ostalog traje dugo i zato što pojedine firme po nekoliko mjeseci kasne sa uplatama obaveznih naknada. U međuvremenu, one nastavljaju neovlašteno eksploatirati prirodna dobra.
Obradović kaže da su inspektori u srpnju 2011. godine zatekli Granitmont u nezakonitoj eksploataciji granita, zbog čega su protiv ovog poduzeća podnijeli prijavu. Granitmont je priznao krivicu, a u listopadu te godine ga je Općinski sud u Konjicu uvjetno kaznio sa 5.000 KM.
Kaznu nisu platili jer, kako kaže Obradović, šest mjeseci nakon presude nisu ponovo zatečeni pri nezakonitoj eksploataciji.
Međutim, novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva su u prosincu 2011. godine fotografirali strojeve Granitmonta kako kopaju unutar ležišta.
Prema Obradovićevim riječima, tek od 2010. godine inspekcija može kažnjavati firme zbog nezakonite eksploatacije. Ove ovlasti date su joj nakon donošenja Zakona o rudarstvu i geološkim istraživanjima na razini FBiH i HNK. Do tada nije bila riješena nadležnost.
Od donošenja zakona, Inspekcija HNK je izdala 51 prekršajni nalog i naplatila oko 400.000 KM kazni. Pojedinačne kazne se obično kreću između 5.000 i 15.000 KM.
Izmjene zakona dugo traju
Amil Babić, vlasnik firme Babić i predsjednik Udruženja korisnika prirodnih resursa HNK, kaže da firme neće potpisati ugovore o koncesijama po sadašnjim uvjetima, jer zakon propisuje previsoke koncesijske naknade za iskopavanje kamena i ruda.
Ovo Udruženje, između ostalog, zahtijeva ukidanje jednokratne koncesijske naknade, kao i to da Vlada nadoknadi firmama polovinu troškova istražnih radova.
Babić eksploatira prirodna bogatstva bez dozvole jer ne može dobiti urbanističku saglasnost, pošto se kamenolom nalazi u zaštićenoj prirodnoj zoni.
U Izvještaju nevladine organizacije Centri civilnih inicijativa (CCI) o radu Skupštine HNK od početka 2007. do kolovoza 2010. godine navodi se da nadležne institucije godinama ne čine gotovo ništa kako bi naplatile koncesijske naknade te da se pitanju koncesija pristupa neozbiljno.
Ramiz Jelovac, predsjednik Skupštine HNK, kaže da nema racionalno objašnjenje zašto ovo područje nije uređena.
U odgovoru Ministarstva privrede CIN-u iz prosinca 2011. godine stoji da Vlada HNK radi na ubrzanom postupku izmjene Zakona o koncesijama i rješavanju problema Komisije za koncesije koja je osnovana još 2006. godine, ali nikad nije počela s radom.
Početkom ožujka 2012. godine Vlada HNK je zabranila javnim institucijama da kupuju kamen od firmi koje nezakonito eksploatiraju, dok je rudarskoj i tržišnoj inspekciji naloženo da pojačaju rad na suzbijanju ilegalne eksploatacije.
Također, kao i u odgovoru CIN-u, navedeno je da je potrebno što prije izmijeniti Zakon o koncesijama. To se još nije dogodilo.
