Savez logoraša u BiH obilježio je danas 20. godišnjicu zatvaranja zloglasnog logora Manjača.
Taj logor je otvoren 1991. godine kad su u njega dovedeni zarobljeni Hrvati tijekom rata u Hrvatskoj. Početkom rata u Bosni i Hercegovini su u taj logor dovođeni i Hrvati i Bošnjaci iz Bosanske Krajine i središnje Bosne. Pretpostavlja se da je kroz logor Manjača prošlo oko 5.000 zatočenika. Točan broj ubijenih, međutim, nije poznat.
Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije navodi da je nesporno utvrđeno da je barem deset osoba ubijeno na toj lokaciji. Druge procjene sežu i do 50, a Međunarodni sud pravde navodi da je u blizini logora Manjača pronađena masovna grobnica sa 540 leševa, koji su “vjerojatno iz Manjače”.
Za ratne zločine, uključujući i one počinjene u Manjači, Haaški sud je Milomira Stakića osudio na kaznu od 40 godina zatvora. Radoslav Brđanin pred istim je sudom osuđen na 32 godine zatvora.
Nikola Kovačević uhićen je i izveden na suđenje na osnovu optužnice Tužiteljstva BiH koja ga je teretila za odvođenje civila u logor Manjača. Proglašen je krivim i osuđen na 12 godina zatvora. Mirka Graorca Županijski sud u Splitu osudio je na 15 godina zatvora pod istim i sličnim optužbama.
U svibnju 2006., Okružni sud u Banjoj Luci odlučio je da su Željko Bulatović, Siniša Teodorović i Zoran Gajić krivi zato što su kao nekadašnji pripadnici Prvog krajiškog korpusa Vojske Republike Srpske ubili dvoje civila, te mučili i nečovječno postupali prema zatočenicima u logoru Manjača. Osuđeni su na 11, osam i šest godina zatvora zbog ratnog zločina protiv civila.
Ni 20 godina od osnivanja koncentracijskog logora Manjača, koji je danas u sastavu vojarne Oružnih snaga BiH, bivšim logorašima i njihovim udrugama nije dozvoljeno postavljanje spomen-ploče u znak sjećanja i upozorenja da se zločini nikad više ne ponove.
