U 9 sati i 43 miminute oglasila su se kninska crkvena zvona, označivši točno vrijeme kada su na današnji dan prije 17 godina hrvatske snage ušle u Knin čime je bila završena vojnoredarstvena akcija “Oluja”. Kad su se oglasila zvona, počelo je podizanje državne zastave uz zvuke himne.
Državnu zastavu su podigli pripadnici 4. gardijske brigade Ivan Mikulić i pripadnik 7. gardijske brigade Dražen Šantić, postrojbi koje su sudjelovale u oslobodilačkoj akciji Oluja, a stijeg su prije podizanja držali predstavnici ratnih vojnih invalida i predstavnici obitelji poginulih u Domovinskom ratu.
Nakon podizanja zastave kninsku tvrđavu je u brišućem letu na oko stotinu metara visine preletio vojni zrakoplov MIG 21, te je uslijedio plotun. Zatim je letačka skupina zrakoplova “Krila Oluje” izvela kratki letački program iznad tvrđave i Knina.
Za vrijeme podizanja hrvatske zastave na tvrđavi je bila postrojena Počasna zaštitna bojna Glavnog stožera Oružanih snaga RH i postrojba MUP-a RH, a himnu “Lijapa naša” odsvirao je Orkestar Hrvatske ratne mornarice.
Pripadnici Udruge Specijalne policije iz Domovinskog rata na kninskoj tvrđavi danas su nosili sliku generala Mladena Markača, kojemu se sudi u Haagu.
Predsjednik te udruge Josip Lemm novinarima je rekao kako je Markač njihov zapovjednik kojeg nikad neće zaboraviti. “Mi smo ponosni na generala Markača i nikad nećemo izgubiti vjeru u njega”, rekao je Lemm.
Svečanom podizanju državne zastave na tvrđavi nazočili su predsjednik Ivo Josipović, premijer Zoran Milanović, potpredsjednik Sabora Josip Leko, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH general Drago Lovrić, prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić te ministri Vesna Pusić, Arsen Bauk, Mirando Mrsić, Tihomir Jakovina, Branko Grčić, Ante Kotromanović, Predrag Matić, Rajko Ostojić i Ranko Ostojić. Također su nazočni bili HDZ-ovi dužnosnici Domagoj Milošević, Đuro Popijač i Andrej Plenković.
Nakon podizanja zastave uslijedila je središnja svečanost na kojoj su najviši državni dužnosnici izrazili zahvalnost svim braniteljima koji su u obrambenom ratu odnijeli pobjedu za Hrvatsku.
“U pravednom i obrambenom ratu odnijeli ste pobjedu za Hrvatsku i ja sam vam na tome beskrajno zahvalan. Ustav mi je dao poziciju da budem vrhovni zapovjednik hrvatskih Oružanih snaga i stoga osjećam poniznost, poštovanje i ponos što sam zapovjednik te ponosne pobjedničke vojske”, poručio je predsjednik Republike Ivo Josipović čestitajući okupljenima današnji blagdan.Hrvatska nakon pobjede u ratu mora još pobijediti i u miru – svladati gospodarske teškoće, osigurati ljudska prava, vjerske i nacionalne slobode i prosperitet svih građana, dodao je.
“Pobijediti u miru znači i pružiti ruku našim sugrađanima srpske nacionalnosti i njihove žrtve priznati i pokloniti im se”, naglasio je predsjednik Republike dodavši kako je siguran da Hrvatska može pobijediti recesiju, gospodarsku krizu i sve tendencije koje nas žele svrstati izvan europskih virjednosti.
Predsjednik Vlade Zoran Milanović poručio je kako, bez obzira na različitosti, oko zajedničkih ciljeva moramo biti jedinstveni. “Ovaj praznik ne slavimo zato da bismo uživali u tuđoj nevolji i da bismo se naslađivali tuđim jadima kojih je također bilo i to je ljudski i to treba priznati, nego kako bismo izvukli iz sebe ono najbolje”, naglasio je premijer Milanović.
Nakon Oluje, ocijenio je, hrvatska je država “u nekim trenucima bila ispod razine svoga zadatka”. Međutim, to su stvari iz kojih trebamo naučiti postati bolji jer naš je rat bio pravedan, obrambeni, čovječan i human, naglasio je premijer Milanović dodavši kako su to vrijednosti s kojima ulazimo u Europu.
Hrvatske granice ćemo uvijek braniti znajući gdje su, kao što je to radila svaka hrvatska vlast od 1990. na ovamo i u tome smo također jedinstveni, poručio je Zoran Milanović ispred spomenika Hrvatske pobjede Oluja ’95.
Potpredsjednik i obnašatelj dužnosti predsjednika Hrvatskog sabora Josip Leko rekao je kako se Hrvatska ponosi svojim braniteljima. “Uspješno izvedenom vojno redarstvenom akcijom ‘Oluja’ vi ste bitno pridonijeli međunarodnom ugledu Republike Hrvatske.
Vaše znanje i iskustvo stečeno u Domovinskom ratu i danas se visoko cijeni u međunarodnim krugovima”, poručio im je Leko.Hrvatska želi biti faktor mira, sigurnosti i stabilnosti u globalnom svijetu, ali u tom svijetu u kojem nisu nestali državni i nacionalni interesi, naglsio je Josip Leko.
Gradonačelnica Knina Josipa Rimac rekla je kako trebamo biti ponosni na svoje heroje i bez politikantstva pokazati dostojanstvo. “Ako smo mogli oprostiti, a kao kršćani jesmo, tko nam to može braniti veličati naše pobjede”, zapitala se kninska gradonačelnica.
“U našim proslavama nema ni ‘m’ od mržnje, niti ‘r’ od revanšizma. Naprotiv suosjećamo i žalimo za svim našim poginulim i nestalim hrvatskim braniteljima, ali isto tako sućutno žalimo za svim nedužnim žrtvama i unesrećenim obiteljima”, poručila je Rimac.
Akcija Oluja započela je na 4. kolovoza 1995. godine u 5 sati ujutro te najavila kraj petogodišnje srpske okupacije koja je počela u ljeto 1990. godine blokadom hrvatskih prometnica, a s vremenom je prerasla u zvjerske napade na hrvatske gradove i sela te ubijanje i protjerivanje nesrpskog stanovništva, u čemu je lokalnim Srbima pomagala i JNA.
Točno u podne u subotu 5. kolovoza 1995. godine na kninskoj se tvrđavi zavijorila dvadesetmetarska hrvatska zastava što je označilo oslobađanje Knina kao središta i simbola srpske pobune, a već 7. kolovoza tadašnji hrvatski ministar obrane Gojko Šušak objavio je završetak akcije Oluja u bivšim sektorima sjever i jug. Za samo 84 sata hrvatske vojne i redarstvene snage oslobodile su nešto manje od 10.500 četvornih kilometara – gotovo petinu države, što je utjecalo na završetak rata u Bosni i Hercegovini te mirnu reintegraciju Podunavlja u ustavno-pravni poredak Hrvatske.
U Oluji su poginula 174 hrvatska vojnika i redarstvenika, a više od 1400 ih je ranjeno. U znak zahvale hrvatskim braniteljima se od 2008. godine uz državni blagdan Dan pobjede i domovinske zahvalnosti 5. kolovoza slavi i kao Dan hrvatskih branitelja.
