Bivši predsjednik Srbije Boris Tadić, gostujući u nedjelju na Hrvatskoj televiziji, nije se htio izjasniti da li je u Srebrenici počinjen genocid, objašnjavajući da kao političar ima sužen prostor slobode te da će o tome svoje mišljenje izreći nakon što se okončaju pravni procesi koji su još u tijeku.
“Ja o tome imam svoje mišljenje, ali čekam da se završi cijela pravna procedura, a do tada neka o tome govore povjesničari i pravnici”, kazao je Tadić u emisiji “Nedjeljom u 2”, ističući da je kao šef države osigurao da u Deklaraciju o Srebrenici uđu oba mišljenja, presuda Međunarodnog suda pravde (ICC) iz 2007. koja govori o genocidu te stav da su počinjeni strašni zločini.
“Srebrenička deklaracija oblikovana je onako kako ju je bilo moguće izglasati u parlamentu”, rekao je Tadić.
Bivši srbijanski predsjednik složio se da na svim stratištima i logorima, uključujući i Stajićevo gdje su bili zatočeni vukovarski branitelji te ostali logori poput Lore i Bratunca, trebaju biti podignuta spomen obilježja.
Govoreći o tome kako vidi odnose Hrvatske i Srbije u idućih pet do deset godina, upozorio je da odnosi dviju zemalja ne smiju biti opterećeni događajima iz 40-ih i 90-ih godina.
“Ako se budemo uronili u 90-e ili 40-e, doživjet ćemo šovinističku farsu”, rekao je Tadić, ističući da dvije zemlje moraju shvatiti da smo “malo tržište” kojemu je potrebno udruživanje.
“Inače ćemo tavoriti i biti nekonkurentni”, upozorio je Tadić i kao primjer “velikog ekonomskog potencijala” naveo “zajednički jezik i resurs kulture”.
Osvrnuvši se na Kosovo, Tadić je ocijenio da je za Kosovo “projektirao politiku koja je tragala za rješenjem”.
“Pokrenuo sam inicijativu koja je krenula od postulata međunarodne politike da nema podjele Kosova i domaće politike da nema priznanja”, rekao je Tadić, podsjetivši da njegov plan od četiri točke – zaštita Srba u enklavama, poseban status za srpske manastire, zaštita imovinskih prava Srba i potpuno odvojeno rješenje za sjever Kosova – “nije značio podjelu Kosova već rješenje koje funkcionira”.
Prema njegovim riječima, u Srbiji bilo koja vlada s drugačijom politikom prema Kosovu ne može dobiti većinu.
Votelja Aleksandra Stankovića također je zanimalo Tadićevo mišljenje o Draži Mihajloviću, podsjećajući da je u njegovom mandatu pokrenuta inicijativa za rehabilitacijom četničkog pokreta.