Republici Hrvatskoj trebaju ljudi koji imaju strast i viziju, a Hrvatska treba prepoznati i zaštititi svoje vrijednosti, poručeno je s današnjeg Nacionalnog foruma “Ideje i projekti za europsku Hrvatsku”.
Forum je okupio vodeće hrvatske znanstvenike i stručnjake s ciljem donošenja konkretnih strateških smjernica za pozicioniranje Republike Hrvatske u Europskoj uniji.
“Ako je u Hrvatskoj postojao konsenzus onda je on bio oko dvije stvari – slobode i neovisnosti te pripadnosti europskim integracijama i NATO-u. Međutim, nama nedostaje dugoročna vizija”, naglasio je na predsjednik Republike Ivo Josipović na skupu održanom u Hrvatskom državnom arhivu.
Ocijenio je kako je Hrvatska imala uspješnih projekata, no, upitao je – gledamo li 10 godina unaprijed jesmo li sigurni kakvu Hrvatsku želimo?
“Uspješna društva oko najvažnijih ciljeva formiraju konsenzus”, poručio je predsjednik Josipović.
Sa stajalištem predsjednika Josipovića složio se i inicijator i pokretač Nacionalnog foruma, Nikica Gabrić, koji je naglasio kako ni nakon 20 godina hrvatske državnosti, još nemamo konsenzusa o tome što je to interes Hrvatske kao zajednice.
“Iako se u dijelu javnosti nameće rasprava o “crvenim i crnim”, “lijevim i desnim”, Hrvatska je danas prije svega skup različitih interesnih lobističkih skupina”, ocijenio je Gabrić, dodavši kako Hrvatskoj trebaju ljudi koji imaju fokus, strast i viziju, kojima politika nije mjesto bogaćenja već odraz svijesti da u svojim kratkim životima moraju odraditi “svoju dionicu”.
Božo Skoko sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti naglasio je kako Hrvatska mora definirati, zaštiti i zaživjeti svoje posebnosti i vrijednosti te započeti strateški upravljati vlastitim imidžom u svijetu.
“Jedino tako može postati uspješan, privlačan i poštovan brend među europskim državama”, istaknuo je prof. Skoko.
Po njegovoj procjeni, “aduti” koje Hrvatska ima, a ne koristi ih dovoljno su prirodne posebnosti, kulturno-povijesna baština, geopolitička pozicioniranost, kvaliteta i način življenja te stabilna demokratska država na nestabilnom Balkanu.
“Vanjskopolitičko pozicioniranje Hrvatske je ključno pitanje koje će odrediti našu budućnost”, ocijenio je znanstvenik i nekadašnji ministar znanosti, obrazovanja i športa Dragan Primorac.
“Hrvatska samo devet mjeseci od ulaska u EU, još nema jasnu strategiju koja će provesti njezino globalno pozicioniranje, no nema niti otvorenih političkih pitanja koja narušavaju njezino međunarodno pozicioniranje”, kazao je Primorac.
Mišljenja je kako Hrvatska nespremna ulazi zajednicu europskih naroda kada je 12 moćnih zemalja u recesiji, a bez vlastite vizije o pozicioniranju na tom tržištu. Strateško pozicioniranje Primorac vidi u odnosu prema susjednim zemljama, prema zemljama EU, ali i državama Mediterana.
Po mišljenju gospodarstvenika Vladimira Ferdeljija regije će u razvoju EU predstavljati osnovne geopolitičke cjeline. “U takvoj europi Hrvatska bi trebala imati pet jasno izraženih regija: Sjeverna Hrvatska, Slavonija, zagrebačka regija, primorsko-goranska i dalmatinska”, rekao je Ferdelji.
Dodao je i kako bi zagrebačka regija trebala obuhvaćati 33 općine ili gradske četvrti s jedinstvenom strategijom razvoja.
Govoreći o ulozi znanstvene zajednice u razvoju gospodarstva ravnateljica Ekonomskog instututa Sandra Švaljek je rekla kako je jedina ekonomska politika na koju se trebamo osloniti visoko obrazovanje i znanost.
Sveučilišta se, po njezinim riječima, nužno moraju povezati s gospodarstvom.
Nacionalni forum “Ideje i projekti za europsku Hrvatsku” bio je podijeljen u dvije tematske cjeline – “Hrvatski identitet i vizija učinkovite i uređene Hrvatske u globaliziranom svijetu” te “Gospodarska sadašnjost i budućnost Hrvatske”.
