Jučer je u zadarskoj Gradskoj loži, na Narodnom trgu, predstavljen jubilarni broj Narodnog lista, u povodu 150. godišnjice izlaženja.
Prvi broj zadarskog Narodnog lista izašao je 1. ožujka 1862. godine, a svojom pojavom, tekstovima i borbom za materinji, hrvatski jezik, pobudio je i međunarodnu javnost.
Glasilo je izlazilo na talijanskom jeziku pod nazivom Il Nazionale, a imalo je i Prilog k Narodnom listu na hrvatskom jeziku. Od 1869. godine tiskaju se usporedo Narodni list i Il Nazionale, a od 1876. godine Narodni list izlazi samo na hrvatskom jeziku.
Na stranicama Narodni list vodeći hrvatski intelektualci provodili su program Narodne stranke, zalagali se za udruženje Dalmacije s Hrvatskom, kao i za uvođenje hrvatskog jezika u javni život.
Prvi urednik Narodni list bio je ugledni humanist, povjesničar i znanstvenik Natko Nodilo. Uz njega, tadašnji napredni intelektualci koji su pisali u Narodnom listu bili su: Mihovil Pavlinović, Miho Klaić, Kosta Vojnović, Ivan Danilo i drugi. Nakon Nodilova odlaska iz uredništva,Narodni list uređuje Lovro Matić, potom i niz uglednika toga doba, od kojih je naznačajnije spomenuti Jurja Biankinija koji list u potpunosti uređuje na hrvatskom jeziku. Godine 1920., dolazi do nasilnog ugasnuća Narodni list, zbog poznatog Rapallskog ugovora i skorašnje vlasti talijanskih fašista u Zadru.
Nakon Drugog svjetskog rata, 1946. godine, u Zadru ponovno izlazi Narodni list. Kako se u to doba u Zagrebu nakratko pojavio dnevnik s istim nazivom, zadarski Narodni list prisiljen je privremeno promijeniti naziv u Glas Zadra. Nakon prestanka izlaženja zagrebačkog glasila, Narodni list ponovno dobiva svoje povijesno ime kojeg nosi do današnjih dana.
O povijesti i značenju Narodnog lista, govorili su glavna urednica Narodnog lista, Simeona Pancirov, kao i prof. dr. sc. Gordana Vilović, profesorica na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu.
