Predsjednik Kluba Hrvata u mostarskom Gradskom vijeću Marko Gilja kaže da nije istina da se nacionalna prava na lokalnoj razini mogu zaštititi samo kroz teritorijalnu cjelinu, što zagovara Klub Bošnjaka u mostarskom Gradskom vijeću, predvođen SDA.
“Ukoliko bi Mostar bio jedna izborna jedinica i jedinstven grad, to ne bi ni na kakav način ugrozilo nacionalne interese mostarskih Bošnjaka. Mislim da se kroz teritorijalnu jedinicu na lokalnoj razini ne štite nacionalna prava. To je apsurdno. Neki s bošnjačke strane tvrde kako se samo kroz teritorijalnu cjelinu mogu štititi nacionalna prava. Riječ je o onima kojima je ponestalo stolica pa im sada treba novih. Mislim da je samo o tomu riječ”, rekao je Gilja.
Nema razloga za strah
Također, izjavio je kako je jasno da se u Mostaru manipulira stanovništvom. Prvi je s time počeo, veli Gilja, mostarski muftija Seid ef. Smajkić.
“I danas tvrdim da se provedbom odluke Ustavnoga suda BiH za Mostar ništa spektakularno neće promijeniti, jer su svi zaštitni mehanizmi nacionalnih interesa ostali na snazi. Tako na snazi ostaju ograničene maksimalne i minimalne kvote vijećnika pripadnika jednoga konstitutivnog naroda u Gradskom vijeću. Ni ubuduće u Vijeću neće moći sjediti više od 15 pripadnika jednog naroda. Na snazi ostaje i institut zaštite vitalnog nacionalnog interesa. Također, sve važne odluke, poput izbora gradonačelnika ili usvajanja proračuna, donose se dvotrećinskom većinom”, naglasio je Gilja, te dodao kako je porazna činjenica da se gradonačelnik Mostara, za razliku od svih ostalih jedinica lokalne samouprave u zemlji, bira posredno u Gradskom vijeću.
“Dakle, stajalište dijela političkih predstavnika Bošnjaka o Mostaru nije nužno točno. To je samo jedna tvrdnja kroz koju oni pokušavaju izvršiti reorganizaciju Mostara, a ne provesti odluku Ustavnoga suda. Bošnjaci ne trebaju imati nikakav strah od ugrožavanja njihovih prava ako ustrojstvo Mostara ostane jednako kao što je i danas. Nema nikakvoga razloga za strah, nego jedna stranka pokušava ostvariti za sebe kontinuirano povlašteni status. Oni pokušavaju biti jedini skrbnici za interese Bošnjaka”, kazao je Gilja.
Slaven Raguž, predsjednik mostarske gradske organizacije HDZ-a 1990, također, tvrdi kako provedbom odluke Ustavnoga suda BiH za Mostar Bošnjacima neće biti ugrožena nacionalna prava.
“Pozivam ponovno, ne samo stranke s bošnjačkim predznakom nego i muftiju Smajkića da predoče činjenice i dokaze o ugroženosti Bošnjaka u Mostaru. Svaka tvrdnja mora biti potkrijepljena činjenicama, a činjenice dokazima. Ako se zna da veći dio javnog novca iz gradskog proračuna, kao i proračuna s drugih razina vlasti, ide na tri gradske jedinice s bošnjačkom većinom, ako se zna da je u gradskoj administraciji uposleno više Bošnjaka nego Hrvata, onda bih volio znati u čemu se ogleda ugroženost Bošnjaka u Mostaru? Nitko konkretno, argumentiranim činjenicama i brojkama, ne odgovara na to pitanje”, rekao je Raguž.
Podsjetio je i kako rješenje koje je ponudio Klub Hrvata nikako ne govori o preustroju grada, jer se odluka Ustavnoga suda za Mostar odnosi samo na dio izbornih pravila.
“Mi smo predložili da se vijećnici u Gradsko vijeće biraju s jedinstvene gradske liste. Tako bi se izbori mogli održati u skladu s odlukom Ustavnoga suda i mogli bismo formirati novi saziv Gradskog vijeća. To novoizabrano Gradsko vijeće neka se onda bavi preustrojem grada i neka urade sve ono što smatraju da je Mostaru potrebno. Dakle, odluka Ustavnoga suda se ne odnosi na preustroj grada, nego na dio izbornih pravila. Ako je Ustavni sud rekao da nema ništa sporno s jedinstvenom gradskom listom s koje se do sada biralo 17 od ukupno 35 vijećnika, onda zdrav razum i logika upućuju na rješenje”, izjavio je Raguž.
Gube monopol
Problem bošnjačkog političkog establišmenta u Mostaru, dodaje, leži u tomu što će oni u svakom slučaju izgubiti monopol nad trošenjem javnoga novca koji ide na tri administrativne gradske jedinice.
“Tu je glavni problem. Nije problem ni u kakvom ugrožavanju interesa Bošnjaka, jer zaštitni mehanizmi ostaju na snazi. Da je u Mostaru 90 posto hrvatskoga stanovništva, i dalje u Vijeću ih ne može biti više nego Bošnjaka jer imamo limitirane nacionalne kvote. Isključivi razlog negodovanja je što će konkretno SDA izgubiti monopol nad kontrolom javnog novca”, kazao je Raguž. [Jurica Gudelj / Oslobođenje]