NA DANAŠNJI DAN: Rođen je utemeljitelj suvremenog hrvatskog pravopisnog standarda

Hrvatski jezikoslovac i književni povjesničar Ivan Broz rođen je 21. siječnja 1852. godine u zagorskom Klanjcu. Završio je gimnaziju u Zagrebu te počeo studij teologije u Innsbrucku, ali ga je napustio te na novootvorenome Hrvatskome sveučilištu u Zagrebu studirao hrvatski jezik, povijest i zemljopis. Doktorirao je 1888. godine.

Godine 1885. u Matici hrvatskoj izabran je za urednika Hrvatskih narodnih pjesama. Napisao je Crtice iz povijesti hrvatske književnosti gdje opisuje najstarije hrvatske jezične i književne spomenike.

Po nalogu Zemaljske vlade 1892. godine izradio je Hrvatski pravopis koji je, u Boranićevoj redakciji, izlazio do 1916. Taj pravopis, iako izrijekom baziran na Karadžićevoj pravopisnoj koncepciji, ipak je oblikovan ponajviše po uzoru na pravopisno djelo hrvatskoga filologa Marcela Kušara, koje se oslanja na umjerenu fonološku koncepciju. Broz je ustvari utemeljio suvremeni hrvatski pravopisni standard, te ostali hrvatski pravopisni priručnici (uz izuzetak oktroiranih djela iz doba obje Jugoslavije i povratka na morfonološki propis u vrijeme NDH) u većini uglavnom dotjeruju njegovo prijelomno djelo u nijansama. Tako je Broz ostavio duboki trag u konačnoj standardizaciji hrvatskog jezika – zahvaljujući njemu Hrvate nije snašlo pravopisno dvojstvo koje je prijetilo uvedbom fonološki koncipiranoga pravopisa u Dalmaciji i Bosni, a usvajanjem nekih propisa iz pravopisnoga standarda Zagrebačke škole (rastavljeni futur, pisanje stranih imena kao u izvorniku, izbjegavanje asimilacije po zvučnosti…) osigurao je i kontinuitet ponajviše sa starijom (poglavito Dubrovačkom) hrvatskom pravopisnom tradicijom.

Ivan Broz u Beču je kod Vatroslava Jagića slušao slavistiku i otišao na studijsko putovanje u Hercegovinu i južnohrvatske krajeve. Tada se i razbolio, što je bilo uzrokom njegove prerane smrti 1893. godine. [Povijest.hr]

Još neki događaji koji su odigrali na današnji dan

1699.
– Sklopljen je mir u Srijemskim Karlovcima.

1737.
— Umro je hrvatski književnik i povjesničar Ignjat Đurđević. Nakon što je stekao prvu naobrazbu, obavlja niz državnih dužnosti, ali se 1698. iznenada odlučuje pristupiti isusovcima u Rimu. Uspješan je nastavnik više kolegija na učilištima svojega reda koji ipak napušta, te 1707. u Dubrovniku postaje benediktanac i krsno ime Niko mijenja u redovničko Ignjat. Uz redovite se dužnosti propovjednika i opata, u razdoblju od 1713. do 1723. intenzivno posvećuje književnom radu. Rođen je u Dubrovniku u veljači 1675. godine.

1793.
— Na giljotini pogubljen francuski kralj Luj XVI., nakon što ga je dva dana ranije francuski parlament proglasio krivim za izdaju. Kraj njegove životne priče počinje parlamentarnim proglašenjem republike 21. rujna 1792. godine. Kada su tijekom studenog te godine na vidjelo izašli pokušaji svrgnutog kralja za svoj povratak na vlast uz pomoć stranih sila njegova sudbina je postala zapečaćena. Na glasovanju parlamenta Luj XVI. je bio proglašen krivim za izdaju i giljotiniran dva dana kasnije. Njegova sudbina zadesit će i njegovu ženu Mariju Antoanetu koja je pogubljena u listopadu iste godine.

1899.
— Tvrtka Opel je započela s proizvodnjom automobila.

1911.
— U Monte Carlu održan prvi auto-reli.

1924.
— Umro je Lenjin, pravim imenom Vladimira Iljič Uljanov, revolucionar koji je nasilnim rušenjem stoljećima uspostavljanog carstva ruskih dinastija stvorio komunističko-boljševički režim.

1941.
— Umro Ferdo Šišić, hrvatski povjesničar, nestor hrvatske historiografije 20. stoljeća. Njegovo je glavno djelo Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara (1925.), dok je popularnije djelo Pregled povijesti hrvatskoga naroda, u preradbi Jaroslava Šidaka u širokoj upotrebi skoro pet desetljeća. Šišić se također bavio izdavanjem izvorne građe koja se odnosi na početak 20. stoljeća.

1950.
— Umro George Orwell, engleski književnik, najpoznatiji po alegorijskom političkom romanu Životinjska farma i antiutopijskom romanu 1984.

1954.
— Sjedinjene Američke Države porinule Nautilus, prvu podmornicu na nuklearni pogon.

1976.
— Nadzvučni putnički avion Concorde ušao u komercijalni promet.

1991.
– U Sarajevu se sastala izaslanstva Hrvatske i BiH koja su predvodili dr. Franjo Tuđman i Alija Izetbegović. Istaknuta suglasnost da je rješenje jugoslavenske krize moguće samo – demokratski.

1993.
— U karlovačkom tranzitnom centru za izbjeglice logoraši štrajkaju glađu, zahtijevajući da se njihovim obiteljima omogući izlazak iz opkoljene Velike Kladuše.

1996.
— Veleposlanik SAD-a u Hrvatskoj Peter Galbraith, prilikom posjeta Dubrovniku, istaknuo da je Prevlaka suvereni dio suverene Republike Hrvatske.

2006.
— Umro Ibrahim Rugova, kosovski albanski političar

dd0121