Šumokradice su protjeranim Hrvatima iz sela Orahova, nadomak Kotor Varoši, bespravno posjekle najmanje 5.000 kubika hrastove i jelove šume, tvrdi Nedeljko Perić, predsjednik Humanitarno-kulturne udruge koja okuplja Hrvate prognane iz Orahova.
Zaprepašteni su slikom koju zatiču prilikom posjete svom rodnom mjestu. Ogorčeni su, kažu, nepravdom koju im nanose pojedinci, ali i nerazumijevanjem lokalnih vlasti, pišu Nezavisne novine.
“Prije rata selo Orahova imalo je 260 kuća i 1.600 stanovnika hrvatske nacionalnosti. Od iseljenja 1993. godine pa sve do danas ništa nije obnovljeno u selu, već je ukradeno sve ono što se moglo ukrasti”, tvrdi Perić.
Rekao je da lokalne vlasti nisu ništa učinile da zaštite imovinu građana, kuće su devastirane, a šume posječene.
“Sva privatna šuma je posječena. Žalili smo se vlastima i policiji, ali nitko nam nije izašao u susret”, istakao je on. Po njegovim riječima, njihovi hrvatski vijećnici nisu imali sluha za njih jer “nisu dijelili donacije nikome”. Perić je rekao da bi se kao umirovljenik vratio ovdje, ali kada bi se stvorili bilo kakvi uvjeti za život.
“Tražimo da se uključe udruženja kako bi bila prikupljena sredstva za sanaciju bilo čega u selu, jer ako mi kao udruga možemo doći iz Zagreba i boriti se za svoj interes, mogu se i oni uključiti”, kaže Perić.
Marinko Kalauz je istakao da bi bili zadovoljni kada bi im bilo vraćeno 20 posto od ukupne štete koja im je nanesena.
“Dvije godine držim u džepu zahtjev za šumu koju mi je netko posjekao bez moje dozvole. Nitko me nije pozvao na sud, lopovi režu šumu, koriste je za prodaju. Na naše posjede i Šumsko gazdinstvo ‘Vrbanja’ ostavlja posječena drva iako smo ga opominjali da to ne radi”, priča Kalauza.
Svetomir Anušić, potpredsjednik Udruge, rekao je da se, osim velikih problema s bespravnom sječom privatnih šuma, događa i sječa voćnjaka te uništavanje njiva i putove.
“Mi smo to probali riješti usmenim i pismenim putem s vlastima Kotor Varoša, ali bez rezultata”, naglašava Anušić.
Istakao je da im jedino pomaže Franjo Komarica, banjalučki biskup, koji uvijek čuje njihove probleme i ima razumijevanja za njih.
Mladen Marić, načelnik Centra javne bezbjednosti Banjaluka, kazao je da su tokom 2011. i 2012. godine zaprimili devet prijava koje su se odnosile na bespravnu sječu drvnih sortimenata na spomenutoj lokaciji.
“Materijalna šteta pričinjena izvršenjem spomenutog krivičnog djela, prema podacima iz spomenutih prijava, iznosi oko 14.500 KM, dok podatkom o količini bespravno posječenih drvnih sortimenata ne raspolažemo”, izjavio je Marić za Nezavisne novine.
Iz Šumskog gazdinstva “Vrbanja” Kotor Varoš tvrde da nemaju namjeru uništavaju ovaj posjed, već da su spremni namiriti bilo kakvu štetu koju su počinili.
“Mi smo prilikom vršenja naših redovnih aktivnosti primijetili da se vrši bespravna sječa njihove šume, obavijestili smo Inspektorat i MUP RS, čak smo i mi intervenirali nekoliko puta. Ovdje predstavlja problem to što jedan dio njih proda svoju imovinu ili da punomoć nekom tko dozvoljava da se siječe šuma”, rekao je Mladen Trivunović, direktor Šumskog gazdinstva “Vrbanja”.
Dalibor Vučanović, načelnik općine Kotor Varoš, kazao je da spomenuti problem ne postoji samo u selu Orahova, već i širom RS. “Ako znaju tko su počinioci krađe, neka prijave MUP-u. Vlasnici koji nisu stalno nastanjeni tamo gdje im je šuma nisu u mogućnosti ni da je sačuvaju”, rekao je Vučanović.
