NA DANAŠNJI DAN: Rođen Ante Ciliga, pale Vrbske žrtve, odluka o angažmanu JNA na Kosovu…

20. veljače

Na današnji dan, 20. veljače 1898. godine, Šegotići kraj Vodnjana rođen je Ante Ciliga, hrvatski političar i publicist (Šegotići kraj Vodnjana, 20. II. 1898 – Zagreb, 21. X. 1992).

Od 1918. član Socijaldemokratske stranke Hrvatske i Slavonije, ubrzo postaje komunist te 1919. djeluje kao agitator i potiče vojničku pobunu u Varaždinu. Pobjegavši, u Pragu započinje studij filozofije, a 1920. odlazi u rodnu Istru gdje početkom 1921. organizira ogranak Komunističke stranke Italije te je među vođama Proštinske bune nakon slamanja koje se vraća u Prag.

U Zagreb dolazi 1922. te završava studij doktoriravši 1924. temom iz marksističke filozofije. Potkraj iste godine postaje sekretar Oblasnoga komiteta Komunističke partije Jugoslavije (KPJ) za Hrvatsku i Slavoniju te član Politbiroa Centralnoga komiteta KPJ, ali je 1925. izgnan te odlazi u Beč gdje je predstavnik KPJ pri Balkanskoj komunističkoj federaciji. Od 1926. u SSSR-u, do 1928. predavao na Komunističkom sveučilištu nacionalnih manjina Zapada u Moskvi, a 1928–29. na lenjingradskom Komunističkom sveučilištu.

Kao trockist uhićen je 1929. te od 1930. zatočen u logorima pokraj Verhneuraljska, Jenisejska i Čeljabinska. Pušten potkraj 1935. zahvaljujući talijanskom državljanstvu, 1936–41. živio u Parizu postupno napustivši trockističke pozicije u korist socijaldemokratskih.

Njegova memoarska knjiga U zemlji velike laži (Au pays du grand mensonge, 1938) doživjela je nekoliko izdanja (konačno 1977) te je prevedena na više svjetskih jezika i jedno je od prvih djela koje s pozicija razočaranoga bivšeg boljševika razotkriva staljinizam, s plastičnim opisima sovjetske svakidašnjice i pojedinih povijesnih događaja (poput pobune u Kronštadtu), a protustaljinističke članke tada objavljuje i u zagrebačkom časopisu Nova Evropa.

Potkraj 1941. vraća se u Hrvatsku, uhićen je 1942. i zatočen u Jasenovcu odakle je pušten u siječnju 1943. te surađuje u Spremnosti; daljnje protusovjetske članke iz tog lista skupio je u knjizi Deset godina u Sovjetskoj Rusiji (1943). Od 1944. u Berlinu, u proljeće 1945. prelazi u Švicarsku, a nakon završetka II. svjetskog rata živi u Parizu te, od sredine 1950-ih, u Rimu gdje je izdavao i uređivao časopise Bilten Hrvatske demokratske i socijalne akcije i Na pragu sutrašnjice.

Nakon rata, uz memoare Sam kroz Evropu u ratu (1954), u kojima pripovjeda svoju sudbinu u razdoblju 1939–45 (uključujući i boravak u jasenovačkom logoru koji prikazuje kao logor smrti), objavljuje djela kojima ostaje istaknuti kritičar sovjetskoga političkog sustava – Lenjin i revolucija (Lénine et la Révolution, 1948), Sibir (Sibérie, 1950., nastavak knjige U zemlji velike laži) te djela o socijalističkoj Jugoslaviji (koju podjednako kritizira zbog političke prakse i položaja Hrvata te nacionalnih odnosa općenito) – Državna kriza Titove Jugoslavije (La crisi di stato della Jugoslavia di Tito, 1972), Jugoslavenski labirint (Il labirinto jugoslavo, 1982).

Pod pseudonimom Tone Valić objavio i zbirku novela na istarskoj čakavštini Štorice iz Proštine (1944). U Hrvatsku se vratio 1990. (Izvor: Hrvatska eciklopedija)

——–

Podsjećamo na još neke događaji koji su se odigrali na današnji dan:

1844.
– Rođen Ludwig Boltzmann, austrijski fizičar poznat po radovima iz područja termodinamike, posebno o entropiji i kinetičkoj teoriji plinova. Bio je odlučni pristaša atomistike. Potaknut mišlju i uvjerenjem da se zakoni ponašanja termodinamičkih, makroskopskih, sustava mogu izvesti iz predpostavke o postojanju atoma, od kojih je sustav sastavljen i koji se gibaju po zakonima Newtonove mehanike. Umro je 5. rujna 1906. godine.

1879.
– U Varaždinu je rođen hrvatski književni povjesničar i kritičar Branko Vodnik.

1886.
– U Transilvaniji je rođen Bela Kun, jedan od osnivača Komunističke partije Mađarske (1918.) i Sovjetske Republike Mađarske (1919.).

1909.
– Jedan od vodećih francuskih listova, Le Figaro, na današnji je dan u svom broju objavio Futuristički manifest koji je napisao talijanski pjesnik Filippo Tommaso Marinetti čime je nastao umjetnički pokret futurizam koji odbacuje prošlost i divi se mladosti, agresivnosti, strojevima i brzini.

1935.
– Pale Vrbske žrtve – mučki ubijeni hrvatski seljaci iz Gornje Vrbe i Ruščiće u Slavonskom Brodu od strane režima Kraljevine Jugoslavije.
Hrvatski seljaci iz Gornje Vrbe i Ruščice, prosvjedujući protiv velikosrpskog terora, dočekani su ispred Gradskog groblja od srpske žandarmerije, te tamo prebijeni i mučki ubijeni.
Ogorčenost seljaka bila je reakcija na osam ubijenih seljaka u Sibinju 19. veljače 1935. (Sibinjske žrtve) iz obližnjih okolnih sela i Donjih Andrijevaca u događajima poznatijim u povijesti kao Buna seljaka brodskog Posavlja.

1942.
– U Vukosavcima došlo do prvog otvorenog okršaja četnika i partizana. Poginuo Fadil Jahić Španac, osnivač Majevičkog partizanskog odreda.

1951.
– Meteorit težak 1,9 kg pao je u Molunatu, 40 km od Dubrovnika. Dobio je službeni naziv “Dubrovnik”.

1962.
– Nakon uspješnih podorbitalnih letova s ljudskom posadom, SAD je lansirao u svemir brod “Mercury 6”, kojim je astronaut, senator John Hershel Glenn Jr. tri puta obletio oko Zemlje. Let je trajao četiri sata, 55 minuta i 23 sekunde, a za to vrijeme američki je brod prevalio 121.795 kilometara. Nakon što je John H. Glenn Jr. kao prvi Amerikanac obletio Zemlju, njegov je povratak u SAD-u obilježen nacionalnim slavljem i nezapamćenim dočekom u New Yorku. John H. Glenn Jr. ponovno se našao u svemiru, 36 godina kasnije – 29. listopada 1998. u brodu “Discovery”.

1990.
– Predsjedništvo SFRJ donijelo je odluku o angažiranju postrojba JNA na Kosovu, dok je sljedeći dan uveden policijski sat i izvanredno stanje.

1991.
– Skupština Slovenije prihvaća izmjene Ustava kojima se Slovenija definira kao nezavisna država koja će s drugim zemljama članicama SFRJ utvrditi svoje veze na temelju međunarodnih zakona. Slovenska i hrvatska skupština objavljuju rezoluciju kojom se zahtijeva raspuštanje jugoslavenske federacije i stvaranje konfederacije od 30. lipnja 1991. godine

dd0220