Predsjednik Gospodarske komore Federacije BiH Jago Lasić kazao je u izjavi za FENU kako će nakon ulaska Hrvatske u EU, BiH imati problem s robama koji se neće moći prodavati u Hrvatskoj zbog toga što nisu na listi roba koje se mogu izvoziti na tržište EU-a.
Ako BiH ne ispuni uvijete, odnosno ne uskladi svoju robu sa standardima koje prihvaća EU i sa procedurama za ocjenu usklađenosti tih roba, tada neće moći izvoziti te robe na tržište EU-a, dodao je Lasić, istaknuvši kako se nada da će se i u praksi ispuniti svi ti uvjeti jer su oni zakonodavno već ispunjeni.
“Nadam se da ćemo do 1. srpnja u tome i uspjeti, jer bi po naše gospodarstvo bilo velikih posljedica ako ne budemo spremni za ulazak Hrvatske u EU”, naglasio je Lasić.
Privremeni sporazum o stabilizaciji i pridruživanju predvidio je da dolazi do postupnog smanjivanja carina na uvoz robe iz EU u BiH dok su robe iz BiH slobode. Praktički je sporazum rađen u prilog BiH. Kako je sporazum stupio na snagu 2008. godine, to znači da 2013. godine dolazi do potpunog ukidanja carina, istaknuo je Lasić.
Po njegovim riječima, problem će nastati kod tretmana određenih roba iz BiH koje ulaze na tržište EU, a sada se prodaju u Hrvatskoj. Nakon ulaska Hrvatske u EU, neće se moći prodavati u toj zemlji zbog toga što nisu na listi roba koje se mogu iz BiH izvoziti na tržište EU. To su žive životinje, meso, mlijeko i mliječne prerađevine, med, jaja, (svi su u okviru iste carinske tarife) i mesne prerađevine. Na njih će se primjenjivati carine, a od ukupnog našeg izvoza u Republiku Hrvatsku na ove vrste roba otpada 70 posto našeg izvoza.
Na pitanje što će se dogodite s bh. gospodarstvom kada Hrvatska uđe u EU i je li BiH spremna za to, Lasić je kazao kako trenutno BiH i Hrvatska svoju međusobnu trgovinu odvijaju putem CEFTA sporazuma, što znači da na robe podrijetlom iz Hrvatske koje dolaze u BiH i robe iz BiH koje izlaze u Hrvatsku nema ni količinskih ni financijskih ograničenja, a to će se promijeniti ulaskom Hrvatske u EU.
“Od nas sve ovisi hoćemo li biti spremni za ulazak hrvatske u EU. Mislim da smo malo kasno ušli u ispunjavanje tih uvjeta. Recimo, imamo problema i s graničnim prijelazima, tek je sada praktički gotova projekta dokumentacija, a treba napraviti granične prijelaze za izvoz naše robe u EU. Mi možemo primati robu i na drugim graničnim prijelazima, a ne samo na Bijači i Gradišci. Međutim, Europa je odredila iz BiH samo dva granična prijelaza preko kojih će izlaziti roba biljnog i životinjskog podrijetla iz BiH u Europu i tu će oni staviti svoje ispitne laboratorije”, naglasio je Lasić.
Ako granični prijelazi Bijača i Gradiška ne budu gotovi do 1. srpnja, mogu se postaviti pomoćni prijelazi. Bitno je da naši laboratoriji funkcioniraju. Ako se sumnja u to da će spomentuti prijezazi biti završeni na vrijeme, ne vidim razloga zašto se ne naprave pomoćni montažni prjelazi. Mislim da ima dosta nekompetentnih ljudi koji rade na tome”, kazao je predsjednik Gospodarske komore FBiH.
Na pitanje što trenutno BiH može izvoziti u EU, Lasić je kazao kako ne može izvoziti ništa osim vina, i to kroz kvote, zatim kožu te nešto ribe, također po kvotama, jer robe nisu na listi tzv. trećih zemalja, što znači da nisu usklađene sa standardima EU-a.
“Tek kada njihova komisija ocijeni da su naše robe usklađene sa spomenutim standardima, ćemo moći izvoziti, a to je dosta dugo razdoblje”, kazao je Lasić, istaknuvši kako se na tome dosta radi, posebno otkada je došlo do promjena na čelu Ministarstva vanjske trgovine.
Po njegovom mišljenju, BiH mora zaštiti svoju robu koja može kvalitetom i količinski zadovoljiti domaće tržište, a ne robu koja se ne može ni izvesti ni prodati na domaćem tržištu.
“Mislim da bi se kroz Zakon o unutarnjoj trgovini moglo napraviti da u oba entiteta na policama trgovačkih lanaca i drugih trgovina mora biti najmanje 50 posto robe koja se u BiH može proizveti u doviljnoj količini”, kazao je Lasić, napomenuvši kako ne postoji podatak o tome koliko se procenata robe podrijetlom iz BiH trenutno nalazi na policama trgovina i tgovačkih lanaca.
Što se tiče opterećenja plaća, Lasić je kazao kako je BiH u samom vrhu europskih zemlja po opterećenost plaća.
“Mislim da bi bilo najrealnije da se u cijeloj BiH plaće rasterete te da se iz njih izdvaja samo za mirovinsko osiguranje i eventualno porez na plaće, To bi bio dobar magnet za privlačenje stranih investicija”, istaknuo je Lasić.
BiH mora rasteretiti plaće, a povećati opterećenja na potrošnju da bi ostvarila istu razinu novca. U tom bi slučaju privreda privukla investicije, a privlačenje investicija znači više radnih mjesta, bolje plaće i više PDV-a.
BiH nije vidjela što rade druge zemlje jer su sve one oko nas išle na opterećenje potrošnje, kako bi smanjile uvoz, istaknuo je Lasić.
“Mi moramo uvesti kompletnu reformu fiskalne politike, ali da tu reformu naprave ljudi koji znaju što je fiskalna politika”, kazao je predsjednik federalne Gospodarske komore, istaknuvši kako puno nekompetencija ima u oblasti fiskalne politike u BiH.
Govoreći o školstvu, Lasić je kazao treba što prije krenuti u njegovu reformu.
“Dajemo otprilike milijun i pol maraka za obrazovanje na razini BiH, a praktički nemamo kadra koji je potreban za gospodarstvo”, kazao ej Lasić, dodavši kako su proizvodna zanimanja u BiH zaposlatavljena te da BiH mora uskladiti svoje školstvo sa školstvom zemalja iz našeg okruženja i EU.
Na zavodima za zapošljavanje nemamo ni jednog livničara, iako nam oni trebaju, dok na tim zavodima trgovaca ima 22 000, a maturanata gimnazije i ekonomske škole preko 30 000, kazao je predsjednik Gospodarske komore Federacije BiH Jago Lasić.
