NA DANAŠNJI DAN: Preminuo stožerni general Petar Stipetić

14. ožujka

Na današnji dan, Zagreb, 14. ožujka 2018. godine, u Zagrebu je preminu Petar Stipetić, hrvatski general, bivši načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske.

Stožerni general Petar Stipetić rođen je 24. listopada 1937. u Ogulinu, gdje je pohađao osnovnu školu i gimnaziju. Završio je Vojnu akademiju Kopnene vojske JNA.

Na poziv predsjednika Franje Tuđmana u rujnu 1991. general Stipetić prelazi u Hrvatsku vojsku, gdje je obnašao najviše zapovjedne dužnosti: zamjenik načelnika Zapovjedništva Zbora narodne garde, zamjenik načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga RH, zapovjednik Sektora Zapovjedništva slavonskog bojišta Đakovo, zapovjednik Zbornog područja Zagreb. Bio je i zapovjednik Hrvatskog vojnog učilišta te pomoćnik načelnika Glavnog stožera Hrvatske vojske za borbeni sektor.

General Stipetić bio je načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske od 2000. do 2002., a s te dužnosti umirovljen je u činu stožernog generala.

Za aktivno sudjelovanje u Domovinskom ratu i doprinos u stvaranju Hrvatske vojske dobio je brojna odličja: Spomenicu Domovinskog rata, Red Nikole Šubića Zrinskog, Red bana Josipa Jelačića, Red hrvatskog pletera, Red kneza Domagoja s ogrlicom i Velered kralja Petra Krešimira IV. s lentom i Danicom.

Također, dobio je medalje Oluja i Bljesak te pohvalu i nagradu ministra obrane i načelnika Glavnog stožera.

——–

Podsjećamo na još neke događaji koji su se odigrali na današnji dan:

1802.
– U Parizu su Amerikanci od Napoleonova ministra Talleyranda kupili Louisianu za 60 milijuna franaka, te tako obavili najbolji trgovački posao u američkoj povijesti.

1835.
– u Danici objavljena pjesma Antuna Mihanovića Horvatska domovina koja je kasnije postala hrvatskom himnom.

1873.
– Rođen Rudolf Horvat, hrvatski povjesničar, književnik i političar.

1879.
– U Ulmu u Njemačkoj rođen je slavni američki fizičar njemačkog podrijetla Albert Einstein, najistaknutiji stvaralac nove epohe u fizici. Studije je završio na Tehničkoj visokoj školi u Zürichu i Pragu. Dolaskom Hitlera na vlast 1933. godine, oduzete su mu sve funkcije i konfisciran imetak. U znak protesta odriče se njemačkoga državljanstva i odlazi u Sjedinjene Države, gdje do kraja života radi u Institutu za viša znanstvena istraživanja u Princetonu. 1907. Einstein razvija kvantnu teoriju specifične topline, a 1917. izvodi prve kvantne zakone za materiju. 1921. za radove u području kvantne teorije dodijeljena mu je Nobelova nagrada za fiziku. Umire 18. travnja 1955. u Princetonu.

1883.
– Umro Karl Marx, njemački filozof i revolucionar.

1945.
– Britansko ratno zrakoplovstvo izbacilo je na željeznički vijadukt u njemačkom gradu Bielefeld najtežu bombu u Drugom svjetskom ratu, težine 11 tona.

1961.
– Rođen Branko Borković, hrvatski branitelj, zapovjednik obrane vukovara.

1974.
– Umro Mato Lovrak, hrvatski književnik. Pohađao je Nižu bjelovarsku gimnaziju, u kojoj je jednu godinu ponavljao zbog negativne ocjene iz hrvatskoga. Zatim je završio Učiteljsku školu u Zagrebu i 35 godina radio kao učitelj u selima i gradićima sjeverozapadne Hrvatske. Godine 1933. objavio je dva svoja najbolja romana, od 20-ak koliko ih je napisao. Riječ je o “Djeci Velikog Sela”, romanu kojemu je poslije dao naslov “Vlak u snijegu” i “Družbi Pere Kvržice”. Mato Lovrak rođen je u Velikom Grđevcu pokraj Bjelovara.

1992.
– Hrvatski Sabor donio Deklaraciju o osudi političkog procesa i presude kardinalu dr. Alojziju Stepincu i osudio procese brojnim nevino osuđenim svećenicima i vjernicima od protunarodnog komunističkog režima. Donesena i Deklaracija o osudi uhićenja i umorstva dosljednog borca za hrvatsko državno pravo Andrije Hebranga.

1994.
– Srbin Duško Tadić, osumnjičen za genocid i mučenje zarobljenika u logoru Omarska u BiH, uhićen u Munchenu.

2005.
– Haaški sud podigao optužnicu protiv ministra unutarnjih poslova Makedonije Ljuba Boškovskog i njegovog tjelohranitelja Johana Tarčulovskog zbog zločina nad Albancima u selu Ljuboten, kod Skopja 2001. Boškovski i Tarčulovski uhićeni su i izručeni u Haag. Sud u Haagu 2008. je oslobodio Boškovskog svih optužbi a Turčulovski je osuđen na 12 godina zatvora.

dd0314