U izbornoj kampanji ponovno dominiraju dva politička lidera, Milorad Dodik (SNSD) i Haris Silajdžić (SBiH). Dodik i Silajdžić ponovno nastupaju u tandemu kao što su to učinili i na izborima 2006. godine. Dodik i Silajdžić djeluju po sustavu “spojenih posuda” i mnoge njihove aktivnosti su međusobno “koordinirane”. Obojica se predstavljaju kao zaštitnici nacionalnih interesa.
U posljednjih nekoliko godina Dodik je preuzeo program i birače Srpske demokratske stranke (SDS). Historija je pokazala, da upravo oni koji su bili najglasniji u zagovaranju nacionalnih interesa najčešće su štitili i promovirali svoje osobne interese. Tako je Silajdžić, kao žestoki protivnik Republike Srpske (RS) i postojanja njene policije, ipak potpisao sporazum o reformi policije i time omogućio opstanak Policije Republike Srpske.
Pored toga Silajdžić i njegova SBiH je u parlamentu BiH podržala usvajanje spornog amandmana na status Brčko Distrikta, kojim je vlasništvo nad Brčko Distriktom pripalo Republici Srpskoj i Federacije BiH. Prethodno, Arbitražnom odlukom je Brčko Distrikt bio u vlasništvu države BiH, a ne neposredno entiteta.
Tako je Silajdžić omogućio Dodiku da upravo poslije usvajanja tog amandmana intenzivno radi na stvaranje nove srpske države na teritoriji BiH, jer usvojeni amandman omogućava teritorijalni kontinuitet Republike Srpske. Silajdžić je poslije sudjelovanja u pripremi i potpisivanju Daytonskog mirovnog sporazuma, postao njegov veliki protivnik.
Zapaljive i neodgovorne izjave Harisa Silajdžića protiv Republike Srpske, nakon kojih su povratnici Bošnjaci u RS izloženi pritiscima, prijetnjama, a vrlo često i fizičkim napadima ne pomažu povratničkoj populaciji, otežavaju život povratnika. Istovremeno je Silajdžić kao član Predsjedništva BiH samo je jednom posjetio RS i tom prilikom čak nije ni posjetio povratnike.
Dodik se u javnosti predstavlja velikim zagovornikom srpskih nacionalnih interesa i RS. Međutim, istina je sasvim drugačija. U osnovi radi se o njegovim osobim interesima i manje grupe pojedinaca oko njega.
Prema pouzdanim informacijama, Dodik je u razgovorima sa pojedinim međunarodnim dužnosnicima izrazio spremnost pod određenim uvjetima čak priznati i nezavisnost Kosova, kako bi izbjegao svoju smjenu i sudsko procesuiranje.
Analitičari upozoravaju, da je upravo zahvaljujući Dodiku i Silajdžiću, kao navodno najvećim zaštitnicima nacionalnih interesa Srba i Bošnjaka, njima dvojici konstantno bolje, dok njihovi narodi žive u neimaštini i siromaštvu. Dodik i Silajdžić bi najvjerojatnije bili smijenjeni 2007.godine. Međutim, zbog situacije u regiji koja je nastala zbog najavljene jednostrano proglašenje nezavisnosti Kosova zaustavljene su aktivnosti na njihovoj smjeni.
Silajdžićev povratak na političku scenu vezuje se za neusvajanje tzv. travanjskog paketa ustavnih promjena 2006.godine. Opet se radilo o njegovoj manipulaciji sa širokim narodnim masama. Protekle četiri godine Silajdžićeva politika potpuno je poražena, on je izgubio ugled među građanima. Pažnju javnosti pokušava usmjeriti prema sebi predstavljajući se, da je on navodno spasio Ejupa Ganića, nekadašnjeg člana Predsjedništva BIH iz londonskog zatvora. Radi se, ko zna po koji put, o manipulaciji.
Uloga Silajdžića i njegovog pravnog savjetnika Damira Arnauta u oslobađanju Ganića je minimalna gotovo beznačajna. Ejup Ganić je oslobođen optužbi zbog dokaza, koje je već imao haaški Tribunal u slučaju “Dobrovoljačka” i zbog pogrešnog pristupa Srbije slučaju Ganić, koja je (ne)svjesno priznala karakter međunarodnog sukoba u BiH. Tu je značajnu ulogu odigralo profesionalno britansko pravosuđe.
Pripisivanje zasluga sebi Haris Silajdžić zloupotrijebio je slučaj Ejup Ganić. Još uvijek javnosti nije objašnjeno zašto je Silajdžić otkazao najavljenu posjetu Beogradu, opravdavši otkazivanje posjete navodnim kvarom aviona Luftahanse sa kojim je trebao letjeti iz New Yorka u Beograd. Aviokompanija Lufthansa nije potvrdila Silajdžićevo manipuliranje o navodnom kvaru aviona.
Brojni su i drugi slučajevi Silajdžićeve manipulacije. Silajdžićev propagandni angažman generala Armije BiH Atifa Dudakovića u predizbornoj kampanji kao “našega heroja”, je nedopustiv i skandalozan, s obzirom na činjenicu da se protiv generala Dudakovića vodi istraga u Tužilaštvu BiH za ratni zločin. Na isti način postupio je i Dragan Čović, predsjednik HDZ BiH, koji je na predizbornom skupu u Busovači okupljenima izjavio, da ima poruku podrške osuđenog ratnog zločinca Darija Kordića.
—
Ulomak iz analize “Izbori u BiH: Da li se nude rješenja za izlazak iz krize?” Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane
