Hrvatska je u srijedu postigla kompromis s Europskom komisijom prema kojem bi promijenjeni zakon o primjeni europskog uhidbenog naloga stupio na snagu najkasnije 1. siječnja 2014., što će omogućiti prekid postupka za uvođenje sankcija Hrvatskoj zbog kršenja europske pravne stečevine.
Tu su vijest u Bruxellesu objavili hrvatski ministar pravosuđa Orsat Miljenić i potpredsjednica Komisije Viviane Reding.
“Hrvatska će hitno poduzeti potrebne korake kako bi brzo i bezuvjetno uskladila zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima i kako bi u potpunosti bila usklađena s okvirnom odlukom o europskom uhidbenom nalogu za sva djela, neovisno o datumu kada su počinjena, uklanjanjem vremenskog ograničenja koje je sprječavalo njegovu primjenu za zločine počinjene prije 7. kolovoza 2002.”, rekao je Miljenić na konferenciji za novinare nakon sastanka s Reding.
Zakon bi trebao “stupiti na snagu što je moguće prije, a najkasnije do 1. siječnja 2014. Stupanje na snagu i primjena amandmana neće biti ograničena bilo kakvim uvjetima”, rekao je Miljenić.
“Europska komisija pozdravlja korake koje je poduzela Hrvatska kako bi se osiguralo da svi zločinci budu privedeni pravdi. U tom kontekstu brzo, efikasno i bezuvjetno usklađivanje zakona o primjeni europskog uhidbenog naloga u skladu s europskom pravnom stečevinom omogućit će da se o svim zahtjevima za izručivanjem osumnjičenih i osuđenih kriminalaca postupa unutar sustava europskog uhidbenog naloga, neovisno o datumu kada su počinjeni zločini”, rekla je Reding.
Hrvatska je i ranije izrazila spremnost da promijeni sporni zakon, kolokvijalno nazvan “lex Perković”, s tim da bi on stupio na snagu 15. srpnja 2014., što je Europskoj komisiji bilo neprihvatljivo.
Stoga je Komisija prošli tjedan započela postupak konzultacija sa zemljama članicama o aktiviranju zaštitnih mjera predviđenih člankom 39. hrvatskog pristupnog ugovora, zbog toga što hrvatski zakon o uhidbenom nalogu nije u skladu s europskom pravnom stečevinom. Zemlje članice imale su deset radnih dana da se o tome očituju.
Nakon toga uslijedila je živa diplomatska aktivnost i učestali kontakti kako bi se spriječilo uvođenje sankcija.
Isti dan kada je Komisija najavila pokretanje postupka telefonski su razgovarali premijer Zoran Milanović i predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso i dogovorili se da će pokušati učiniti sve kako bi se spriječile sankcije, a nakon toga hrvatski predstavnici su bili u stalnom kontaktu s Europskom komisijom.
