Dugogodišnji kubanski čelnik Fidel Castro umro je sinoć u 90. godini.
Kubanski revolucionar, koji je izgradio komunističku državu na samom pragu SAD-a i pet desetljeća prkosio moćnom susjedu, bio je lošeg zdravlja posljednjih godina.
Vijest o Fidelovoj smrti objavio je predsjednik Raul Castro na državnoj televiziji. “Večeras u 22.29 umro je vođa kubanske revolucije Fidel Castro Ruz. Idemo dalje, u pobjedu”, kazao je Raul Castro ne navodeći uzrok smrti, javio je HRT.
Građani Havane na ulicama su s tugom reagirali na vijesti o Castrovoj smrti, dok su se u Miamiju, gdje žive mnogi Kubanci koji su ondje u egzilu, veselili trubeći iz automobila, penosi Reuters.
Fidel Clastro vlast je preuzeo nakon revolucije 1959. i u vrijeme hladnoga rata postao jedna od njegovih središnjih figura. Sve vrijeme SAD ga je demonizirao, a s druge su ga strane obožavali mnogi ljevičarski vođe diljem svijeta, posebno u zemljama Latinske Amerike i Afrike.
Prije 10 godina obolio je od teške crijevne viroze te je nakon toga bio lošeg zdravlja. Prije osam godina vlast je formalno predao svom bratu Raulu Castru.
Prema njegovoj želji, bit će kremiran. Sprovod će biti 4. prosinca.
U povodu smrti kubanskog diktatora, Jutarnji list je objavio podulji članak u kojem stoji da se, među mnogim Kubancima koji su bježali iz “socijalističkog raja” Fidela Castra, nalazi se čak i član njegove vlastite obitelji. Naime, Castrova sestra Juana pobjegla je u južnu Floridu i brata zove “čudovištem” s kojim nije pričala više od četiri desetljeća. No, kada su kubanski emigranti slavili Castrovu bolest 2006. godine, ona je rekla da tuguje jer se ipak radi o njezinoj obitelji.
Castrov najstariji sin Fidelito (koji mu izrazito nalikuje!) bio je dugo jedino službeno priznato dijete kubanskog vođe, te je radio kao nuklearni znanstvenik na Kubi do ranih 1990-ih, kada ga je otac smijenio s položaja iz razloga koji nikada nisu objavljeni. Najstarija kći Alina Fernandez rođena je pak u izvanbračnoj vezi s udanom “posvudušom”, i otvoreno je kritizirala svog oca na izbjegličkom radiju u Miamiju.
Uz brojne Fidelove vanbračne “izlete”, najdulja veza njegovog života bila je sa Soto del Valle, plavom zelenookom bivšom učiteljicom koju je upoznao 60-ih tijekom kubanske kampanje opismenjavanja. Iako su zajedno bili više od četiri desetljeća, Soto je rijetko viđena u javnosti, a nikada se nije pojavljivala s Castrom dok je bio na vlasti.
Kubanski vođa svoj je privatan život čuvao strogo izvan očiju javosti i informacije o članovima njegove obitelji bile su državna tajna. Sa Soto je imao pet sinova koje je nazvao prema Aleksandru Velikom: Alexis, Alejandro, Angelito, Alexander i Antonio. (I sam Fidel Castro tokom gerilskog rata nadjenuo si je ime Alejandro.)
Nitko od njegovih sinova nije se bavio politikom. Antonio je ortoped i bivši službeni liječnik kubanske baseball reprezentacije.
“Komandantova žena” počela se pojavljivati u javnosti tek nakon 2000. godine, a prvi je put uz Castra viđena tek u ljeto 2010. godine, kada se i on prvi put pojavio u javnosti nakon četiri godine.
Fidelova prva supruga Mirta Diaz-Balart rastala se od njega sredinom 1950-ih i sa sobom u SAD povela sina Fidelita (rođ. 1949.), najstarijeg od barem devetero Castrove djece.
No, Castro nije želio da njegov 5-godišnji sin bude pod utjecajem Mirtine obitelji u kojoj je najistaknutiji bio njezin brat Rafael Diaz-Balart, dužnosnik u vladi predsjednika Batiste, kojeg je Castro svrgnuo svojom revolucijom. Dva nećaka Fidela Castra, Mario i Lincoln Diaz-Balart, kasnije su čak na Floridi postali kongresmeni i predstavljali su simbole izbjegličkog otpora novom kubanskom režimu.
“Odbijam čak i pomišljati da bi moj sin mogao spavati jednu noć pod istim krovom s mojim najodvratnijim neprijateljima i primati na svoje nevine obraze poljupce tih jadnih Juda”, napisao je Fidel Castro u jednom pismu svojoj polusestri Lidiji 1956. godine.
Dok se u Meksiku pripremao za gerilski rat, Castro je nagovorio Mirtu da mu pošalju Fidelita u dvotjedni posjet, ali ga je zatim odbijao vratiti. No, dok su kasnije Castrove sestre šetale s dječakom u parku u Mexico Cityju, trojica naoružanih izletili su iz automobila i zgrabili Fidelita s namjerom da ga vrate majci.
Nemiran obiteljski život seže do Fidelovog oca Angela Castra, koji je na Kubu doselio iz španjolske Galicije i još je bio u braku sa svojom prvom suprugom kada je zasnovao novu obitelj s Fidelovom majkom Linom Ruz, obiteljskom kućnom pomoćnicom.
Fidelov stariji brat Ramon cijeli je život rančer i tek je povremeno viđen u javnosti, sestre Angela i Emma također su ostale na Kubi, a najmlađa sestra Agustinaživjela je dugo u Meksiku.
Iz vanbračne veze s lijepom Natalijom Revueltom, suprugom kardiologa koja se zaljubila u Castra tokom revolucije, rođena je Alina Fernandez 1953. godine. Alina je pobjegla s Kube 1993. s lažnom putovnicom i maskirana perikom, a njezina knjiga memoara izazvala je buru među ostalim članovima obitelji u izbjeglištvu. Juana je 1998. tužila izdavača i sudski izborila 45.000 dolara odštete jer je, po njoj, knjiga klevetala nju i Fidelove roditelje.
Castro je imao još najmanje dvoje vanbračne djece. Jorge Angel Castro i dalje živi na Kubi te ima najmanje četvero svoje djece, a Francisca Pupo emigrirala je sa suprugom u SAD 1999. godine.
Fidelov brat Raul, koji ga je naslijedio na čelu Komunističke partije Kube, ima kći Marielu koja se udala za talijanskog biznismena i vodi kubanski Nacionalni centar za seksualnu edukaciju te se zalaže za gay prava.
Raul i dalje organizira obiteljska okupljanja, koja uključuju jahanje na konjima i zajedničke objede na otvorenom.
